U trendu

U Ukrajini obeležena 80. godišnjica masakra 34.000 Jevreja

Predsednik Izraela Isak Hercog prisustvovao je zajedno sa predsednicima Ukrajine i Nemačke, Volodimirom Zelenskim i Frankom-Valterom Štajnmajerom, komemoraciji povodom 80. godišnjice masakra u Babi Jaru kraj Kijeva, jednom od najzloglasnijih masovnih ubistava u Drugom svetskom ratu.

Gotovo 34.000 Jevreja ubijeno je za 48 sati u jaruzi kod glavnog grada Ukrajine u vreme kada je bio pod okupacijom nacista 1941. godine.

Esesovci su ubili Jevreje sa lokalnim saradnicima ali se godinama tom masakru nije pridavala pažnja ili je obeležavan samo kao napad na Ukrajince, navode izraelski medji.

Hercog, Zelenski i Štajnmajer inaugurisali su sinoć memorijalni centar koji je još u izgradnji posvećen pričama o istočnoevropskim Jevrejima koji su ubijeni i pokopani u masovnim grobnicama tokom holokausta.

Hercog je obraćajući se okupljenima upozorio na opasnosti od antisemitizma danas i podsetio na antisemitske grafite otkrivene nedavno u bivšem nacističkom logoru smrti Aušvic.

„Mi svetski lideri moramo svi snažno osuditi najmanji nagoveštaj tog fenomena i boriti se protiv svom našom moći“, rekao je Hercog, istakavši da se mora osigurati da nikada više ne desi još jedan Babi Jar, za koji je svet znao i ćutao.

Lider Ukrajine Zelenski je masakr označio „crnom, tužno stranicom u svetskoj istoriji, zajedničkom tragedijom jevrejskog i ukrajinskog naroda“.

Predsednik Nemačke je govoreći na ceremoniji ocenio da borba protiv antisemitizma mora da se nastavi.

„Boli me i ljuti što antisemitizam takodje ponovo jača u Nemačkoj, posebno u Nemačkoj. Zli duhovi prošlosti se pokazuju danas u novom ruhu“, rekao je Štajnmajer.

Zvaničnici SAD su takodje odali poštu žrtvama uključujući državnog sekretra SAD Entonija Blinkena.

Memorijalni centar holokausta Babi Jar je u sredu objavio prvih 159 imena od stotina nacista koji su učestvovali u masakru od 29. do 30. septembra 1941. godine.

Kako je navedeno uprkos priznanjima, dokazima i svedočenju koje su neki nacisti učesnici masakra podneli 1960-tih godina malo ih se suočilo sa pravdom.

„Imali su izmedju 20 i 60 godina. Bili su obrazovani i neobrazovani, medju njima je bilo inženjera i učitelja, vozača i prodavaca. Neki su bili oženjeni, a neki nisu. Većina ih se vratila normalnom životu posle rata. Oni su svedočili na sudjenju i proglašeni su nevinim, izuzimajući nekoliko komandanata, ne vojnika koji su izveli taj užasavajući masakr“, saopštio je memorijalni centar.

U sredu je čuvena umetnica performansa Marina Abramović predstavila takozvani „Kristalni zid plača“ pred otvaranje prvog muzejskog prostora koje se očekuje u roku od šest meseci.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.