BETA KALENDAR – Na danaĆĄnji dan 2. mart
1459 – Rodjen je holandski sveĆĄtenik Adrijan Floriszon (Adriaan Floriszoon) – papa Adrijan VI (Adrian) jedini Holandjanin – poglavar rimokatoliÄke crkve u njenoj istoriji. Umro je u septembru 1523, ne uspevĆĄi da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.
1824 – Rodjen je ÄeĆĄki kompozitor, dirigent i pijanista BedĆŸih Smetana (Bedrich Smetana), Äije delo predstavlja uspeĆĄnu sintezu folklornog i umetniÄki doteranog muziÄkog izraza. Utemeljitelj je ÄeĆĄkog nacionalnog izraza u muzici i osnivaÄ ÄeĆĄke opere („Moja domovina“, „Prodana nevesta“, „Dalibor“).
1855 – Umro je ruski car Nikolaj I. Njegova autokratska i militaristiÄka vladavina od 1825. zavrĆĄena je porazom u Krimskom ratu (1853-56), kojim je Rusija izgubila pravo da drĆŸi flotu u Crnom moru i podiĆŸe tvrdjave na njegovim obalama, izgubila je i deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneĆŸevinama.
1917 – Car Nikolaj II abdicirao je tokom Februarske revolucije u Rusiji, i formirana je privremena vlada Georgija Lvova. Car je s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a nakon ĆĄto mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija carska porodica je premeĆĄtena u Jekaterinburg, gde je 1918. pogubljena.
1919 – U Moskvi je odrĆŸan osnivaÄki kongres KomunistiÄke internacionale (Kominterna) kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja. Kominterna je odigrala znaÄajnu ulogu u odbrani SSSR-a, prve socijalistiÄke zemlje, a mnogim partijama i pokretima pruĆŸila je ideoloĆĄku, politiÄku i materijalnu pomoÄ, da bi se u Staljinovo vreme pretvorila u centralistiÄku organizaciju Äije su Älanice bile obavezne da slede Staljinovu liniju.
1921 – U Francuskoj je umro bivĆĄi crnogorski kralj Nikola I. Tokom njegove vladavine od 1860. Crna Gora je vodila oslobodilaÄke ratove protiv Turske i stekla medjunarodno priznanje i znatno proĆĄirla teritoriju (Berlinski kongres 1878). U novembru 1918. Velika narodna skupĆĄtina u Podgorici ga je zbacila s vlasti i proglasila prisajedinjenje Kraljevini Srbiji. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneti su u zemlju u oktobru 1989. i sahranjeni na Cetinju.
1931 – Rodjen je ruski politiÄar Mihail SergejeviÄ GorbaÄov, poslednji predsednik SSSR, koji je posle preuzimanja vlasti 1985. otpoÄeo proces liberalnih reformi nazvanih „Glasnost“ i „Perestrojka“. OkonÄao je razdoblje „Hladnog rata“ sa Zapadom i doprineo propasti socijalistiÄkog uredjenja u IstoÄnoj Evropi.
1943 – U Drugom svetskom ratu je poÄela bitka u Bizmarkovom moru u kojoj su savezniÄki avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, spreÄivĆĄi ih da dopreme pojaÄanja na Novu Gvineju. Tokom bitke poginule su 4.000 Japanaca.
1949 – AmeriÄki kapetan DĆŸejms Galager (James Gallagher) spustio je avion u bazu Fort Vort u Teksasu, okonÄavĆĄi prvi let oko Zemlje bez spuĆĄtanja. On je za 94 Äasa i jedan minut avionom „B-50“ preleteo 37.742 kilometara.
1956 – Francuska je priznala nezavisnost Maroka.
1962 – U Burmi je izvrĆĄen vojni udar pod vodjstvom Ne Vina (Win). Vojni reĆŸim okonÄan istog dana 1974, kada je stupio na snagu novi ustav kojim je Burma proglaĆĄena za socijalistiÄku republiku s Ne Vinom kao predsednikom.
1988 – Predsednik Saveza komunista Srbije Slobodan MiloĆĄeviÄ najavio je u govoru Srbima s Kosova ispred zgrade SkupĆĄtine SFR Jugoslavije, hapĆĄenje albanskih zvaniÄnika na Kosovu.
1994 – U VaĆĄingtonu su predsednik boĆĄnjaÄke vlade Haris SilajdĆŸiÄ, predstavnik bosanskih Hrvata KreĆĄimir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate GraniÄ potpisali preliminarni sporazum o spajanju hrvatskih i muslimanskih teritorija u Bosni u federaciju sedam etniÄkih kantona.
1996 – TeĆĄkim izbornim porazom LaburistiÄke partije australijskog premijera Pola Kitinga (Paul Keating), okonÄana je 13-godiĆĄnja vladavina laburista u Australiji.
1998 – Film „Titanik“ je kao prvi film u svetu doneo prihod od milijardu dolara.
2000 – Britanske vlasti su dozvolile bivĆĄem Äileanskom diktatoru Augustu PinoÄeu (Augusto Pinochet) da napusti London i ode u Äile, odbivĆĄi zahtev Ć panije za njegovu ekstradiciju.
2003 – Francuski predsednik Ćœak Ć irak (Jacques Chirac) je doputovao u zvaniÄnu posetu AlĆŸiru. To je prva poseta na najviĆĄem nivou od kada je AlĆŸir stekao nezavisnost od Francuske 1962. godine, posle osmogodiĆĄnjeg rata.
2004 – U dva samoubilaÄka napada u Iraku na ĆĄiitske hramove su poginule 143 osobe.
2006 – Republika Srpska dobila je novu vladu na Äelu sa premijerom Miloradom Dodikom.
2008 – Dmitrij Medvedev ubedljivo je pobedio na predsedniÄkim izborima i postao treÄi predsednik Rusije posle raspada Sovjetskog Saveza.
2018 – U napadima na ambasadu Francuske i GeneralĆĄtab vojske Burkine Faso u glavnom gradu Uagadugu poginulo je 30 ljudi; u sukobima grupa Lendu i Hema na severoistoku Demokratske Republike Kongo ubijeno je 49 ljudi.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.