Hrabra Poljakinja spasila je iz Varšavskog geta 2.500 dece
Mnogi su hrabru i odvaÅŸnu Poljakinju Irenu Sendler nazivali „Oskar Å indler u suknji“ ali brojni Jevreji su smatrali da je to Äista nepravda jer je mlada Irena spasila viÅ¡e ÅŸivota uz puno veÄi rizik. Ona je u vreme nemaÄke okupacije Poljske bila socijalna radnica a istovremeno i jedna od glavnih aktivistkinja poljske ilegalne organizacije za pomoÄ Jevrejima pod imenom Åœegota. Njena namera je bila da spasi Å¡to viÅ¡e dece koja su ÅŸivela u straÅ¡nim uslovima u VarÅ¡avskom getu.
Uspela je da dobije dozvolu da svako odreÄeno vreme ulazi u VarÅ¡avski geto (nabavila je propusnice odjla za kontrolu zaraza) kako bi proverila da li ima naznaka tifusa ili nekih drugih bolesti koje bi mogle da izazovu epidemiju. Na taj naÄin krijumÄarila bi jevrejske bebe i decu, najÄeÅ¡Äe u paketima, koferima, torbama za alat, vreÄama ili kako god bi se dosetila.
– MoÅŸe li nam se garantovati da Äe dete preÅŸiveti? – pitali bi je oÄajni roditelji koji su joj ostavljali decu. Ona bi im odgovarala: Mogu vam samo garantovati da Äe umreti ako ostanu u getu – rekla bi.
Vodila je detaljnu evidenciju o svakom detetu
Znala je da laÅŸe nacistima da su maliÅ¡ani umrli od tifusa, a Äak je izdresirala psa da ako neko od dece poÄne da plaÄe da on zalaje. Kad bi napokon uspela da izvuÄe decu, traÅŸila bi poljske porodice ili katoliÄka sirotiÅ¡ta da prime decu, a o svima bi vodila detaljnu evidenciju. SaÄuvala je podatke o svakom od 2.500 malih Jevreja, krijuÄi njihova prava i laÅŸna imena u staklenicima Cilj joj je bio da jednog dana iskopa staklenike, locira svu decu, informiÅ¡e ih o njihovoj proÅ¡losti i spoji sa porodicom.
– Svako dete spaÅ¡eno uz moju pomoÄ je opravdanje mog ÅŸivota na planeti, i nije titula slave! – rekla je Sendler.
Ipak, Gestapo je shvatio Å¡ta se dogaÄa pa je tako 1943. godine uhapsio „majku dece iz VarÅ¡avskog geta“. Brutalno su je pretukli i osudili na smrt. Ipak, njeni saradnici iz Åœegote uspeli su da potplate Äuvare i neposredno pre streljanja izvukli je iz zatvora. Ostatak rata je provela krijuÄi se od nacista.
I nakon rata ova heroina nastavila je da pomaÅŸe. Kao socijalna radnica uÄestvovala je u osnivanjima brojnih sirotiÅ¡ta. DoÅŸivela je duboku starost. Umrla je 2008. godine u 98. godini ÅŸivota. Pred kraj ÅŸivota nagraÄena je brojnim priznanjima. ProglaÅ¡ena je poÄasnom graÄankom drÅŸave Izrael i sluÅŸbeno je proglaÅ¡ena nacionalnom heroinom Poljske. Po njoj je nazvano i nekoliko Å¡kola u Poljskoj, a bila je i kandidat za Nobelovu nagradu za mir.
Jevreji su joj pomogli u detinjstvu
Irena je roÄena 1910. kao Irena Krizanovska u Otvocku, gradiÄu 20-ak kilometara udaljenom od VarÅ¡ave. Kada je imala samo sedam godina izgubila je oca. Njen otac StanisÅav bio je lekar po struci i vrlo omiljen jer je uvek bio spreman da pomogne onima koja je pomoÄ najviÅ¡e trebala a to su tada bili siromaÅ¡ni Jevreji. Tokom epidemije tifusa 1917. godine Irenin otac je umro.
Jevrejska zajednica je odluÄila da pomogne njegovoj udovici u znak zahvalnosti i Å¡koluje njihovo jedino dete, Irenu. Ona se tako zbliÅŸila sa Jevrejima. Kada su poÄeli progoni i diskriminacija Jevreja, ona je bila student. Zbog stalnih protesta protiv diskriminacije (stavljala je Äak Davidovu zvezdu u znak solidarnosti) suspendovana je sa fakulteta, prenose mediji.
Po Ireninoj ÅŸivotnoj priÄi Ana MeÅ¡kovska napisala je knjigu pod nazivom „Majka dece Holokausta“, a 2009. godine snimljen je film Hrabro srce Irene Sendler, kao podsetnik na njena hrabra dela.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.