Na danaĆĄnji dan – 11. mart
2011Â –Â Japan je pogodio razorni zemljotres jaÄine 8,9 stepeni Rihterove skale, sa epicentrom u Tihom okeanu koji je izazvao snaĆŸan cunami, najveÄi u istoriji te ostrvske zemlje. Poginulo je oko 22.000 osoba. Cunami i naknadni udari koji su danima potresali taj deo Japana i oblast gde se nalazi nekoliko nuklearki, izavali su nuklearnu krizu i visok stepen radijacije, posebno u teĆĄko oĆĄteÄenoj nuklearki „FokuĆĄima“.
****
1544Â –Â RoÄen je italijanski pesnik Torkvato Taso (Torquato Tasso), autor Äuvenog epa „OsloboÄeni Jerusalim“ koji se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske knjiĆŸevnosti. Bio je uzor romantiÄarima, a njegova poezija inspirisala je Getea (Goethe) i Bajrona (Byron). Neki njegovi soneti bili su posveÄeni Dubrovanki Cvijeti ZuzoriÄ.
1851Â –Â U Veneciji je prvi put izvedena Verdijeva opera „Rigoleto“.
1885Â –Â RoÄen je engleski vozaÄ brzih automobila i Äamaca Malkolm Kempbel (Malcom Campbell), koji je izmeÄu 1924. i 1935. devet puta obarao svetski rekord u brzini voĆŸnje automobilom, a izmeÄu 1937. i 1939. triput u voĆŸnji Äamcem. Postao je 1935. prvi Äovek koji je automobilom „Plava ptica“ vozio brĆŸe od 300 milja na Äas (483 kilometra).
1911 – RoÄen ser Ficroj Maklejn, britanski general, diplomata i pisac, ĆĄef savezniÄke misije pri Vrhovnom ĆĄtabu NarodnooslobodilaÄke vojske (NOV) i Partizanskih odreda Jugoslavije (POJ).
1913Â –Â Velika Britanija i NemaÄka su postigle sporazum ogranicama afriÄkih kolonija Nigerije i Kameruna.
1917Â –Â Britanske trupe su zauzele Bagdad u Prvom svetskom ratu.
1920Â –Â Emir Fejsal (Faisal) proglaĆĄen je kraljem nezavisne Sirije.
1938Â –Â Artur Sajs-Inkvart (Seyss-Inquart) je postao austrijski kancelar umesto Kurta fon Ć uĆĄniga (von Schuschnigg), a narednog dana Hitlerove trupe uĆĄle su u Austriju.
1941Â –Â Kongres SAD izglasao je, na predlog predsednika Ruzvelta (Roosevelt), Zakon o zajmu i najmu, kojim je Velika Britanija dobila neophodnu vojnu pomoÄ u Drugom svetskom ratu. Za sprovoÄenje zakona predviÄeno je sedam milijardi dolara.
1955Â –Â Umro je britanski mikrobiolog Aleksander Fleming (Alexander), koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podelio je 1945. s engleskim biohemiÄarem Äejnijem (Chain) i australijskim lekarom Florijem (Florey) koji su njegov izum prvi put primenili.
1973Â –Â Hektor Kampora (Hector Campora) pobedio je na prvim predsedniÄkim izborima u Argentini od 1965.
1974Â –Â Umro je srpski pravnik Milan BartoĆĄ, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih struÄnjaka za meÄunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti.
1975Â –Â U Lisabonu je uguĆĄena pobuna padobranskih jedinica protiv leviÄarske vojne vlade, a bivĆĄi predsednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobegao u Ć paniju.
1981Â –Â Pod parolom „Kosovo – republika“ u PriĆĄtini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedeljama zahvatile celo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podrĆŸali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.
1985Â –Â Mihail SergejeviÄ GorbaÄov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta KomunistiÄke partije Sovjetskog Saveza. Na toj funkciji je nasledio preminulog Konstantina Äernjenka.
1985Â –Â EgipÄani braÄa Al Fajed (Fayed) postali su veÄinski vlasnici Äuvene londonske robne kuÄe „Harods“.
1990Â –Â Parlament Litvanije proglasio je nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza. To je bila prva sovjetska republika koja se izdvojila iz SSSR-a.
1990Â –Â Äileanski diktator general Augusto PinoÄe (Pinochet) je posle viĆĄe od 16 godina prepustio predsedniÄki poloĆŸaj Patrisiju Elvinu (Patricio Aylwin), ali je zadrĆŸao komandu nad oruĆŸanim snagama.
1998Â –Â Pored snaĆŸnih protesta studenata, koji su traĆŸili politiÄke i privredne reforme, general Suharto je poÄeo svoj sedmi mandat predsednika Indonezije.
1999 – Nakon ĆĄto je jedan beogradski sud osudio trojicu novinara lista „Dnevni telegraf“ na po pet meseci zatvora meÄunarodna organizacija za zaĆĄtitu ljudskih prava „Hjumen rajts voÄ“ ocenila je da su napadi jugoslovenskih vlasti na slobodu medija poprimili alarmantne razmere.
2000Â –Â U eksploziji metana u rudniku uglja „Barakovi“ u Ukrajini poginuo je 81 radnik ugljenokopa.
2000Â –Â Akademik i advokat Rikardo Lagos inaugurisan je za predsednika Äilea, kao drugi socijalista na Äelu te drĆŸave, posle Salvadora Aljendea ubijenog u drĆŸavnom udaru 1973.
2003Â –Â Kanadski sudija Filip KirĆĄ (Filipe Kirsch) izabran je za predsednika prvog stalnog MeÄunarodnog kriviÄnog suda u Hagu, koji Äe biti nadleĆŸan za zloÄine poÄinjene bilo gde u svetu. Osnivanje suda podrĆŸalo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.
2003Â –Â Vrhovni sud Japana odbio je zahtev 42 Kineza za obeĆĄteÄenje za vreme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom II svetskog rata, uz obrazloĆŸenje da je to bilo jako davno.
2004Â –Â U teroristiÄkim napadima na tri ĆŸelezniÄke stanice u Madridu oko 200 ljudi je poginulo, a viĆĄe od 1.400 je povreÄeno. Na najmasovnijim demonstracijama u istoriji te zemlje, protiv terorizma protestvovalo je preko osam miliona ljudi ĆĄirom Ć panije.
2005Â –Â Pripadnici sirijskih trupa napustili su severni Liban, Äime je okonÄano 29-godiĆĄnje prisustvo Sirije u toj zemlji.
2006Â –Â BivĆĄi predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan MiloĆĄeviÄ preminuo je u pritvoru HaĆĄkog tribunala u Ć eveningenu, gde mu se sudilo za ratne zloÄine. Sahranjen je u dvoriĆĄtu porodiÄne kuÄe u PoĆŸarevcu.
2011Â –Â Japan je pogodio razorni zemljotres jaÄine 8,9 stepeni Rihterove skale, sa epicentrom u Tihom okeanu koji je izazvao snaĆŸan cunami, najveÄi u istoriji te ostrvske zemlje. Poginulo je oko 22.000 osoba. Cunami i naknadni udari koji su danima potresali taj deo Japana i oblast gde se nalazi nekoliko nuklearki, izavali su nuklearnu krizu i visok stepen radijacije, posebno u teĆĄko oĆĄteÄenoj nuklearki „FokuĆĄima“.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.