U trendu

Na danaĆĄnji dan – 22. februar

1987  –  Umro je američki slikar, novinar, filmski reĆŸiser i producent Endi Vorhol (Andy Warhol), jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva.

***

1512  –  Umro je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči. Prema latinskoj verziji njegovog imena (Americus), nemački kartograf Martin Valdzemiler (Waldsemueller) nazvao je Novi svet Amerika (America), premda je novi kontinent 1492. otkrio Kristofer Kolumbo. Vespuči je u Novi svet putovao 1499. kao član ĆĄpanske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio portugalsku ekspediciju.

1784  –  Iz njujorĆĄke luke je isplovio prvi američki trgovački brod za Kinu „Kineska carica“. U Kinu je stigao 28. avgusta.

1788  –  Rođen je nemački filozof Artur Ć openhauer (Arthur Schopenhauer), čije je delo postalo cenjeno pred kraj njegovog ĆŸivota i posle smrti (1860). Njegova duboko pesimistična filozofija naĆĄla je sledbenike u generaciji razočaranoj neuspehom nacionalnih pokreta 1848, a u filozofiji i knjiĆŸevnosti imala je odraza u delima Fridriha Ničea (Friedrich Nietzsche) i Tomasa Mana (Thomas Mann) („Svet kao volja i predstava“, „Pararega i paralipomena“).

1819  –  SAD su preuzele Floridu od Ć panije, prema sporazumu koji su potpisali američki drĆŸavni sekretar DĆŸon Kvinsi Adams (John Quincy) i ĆĄpanski ministar Don Luis de Onis.

1826  –  Rođen je srpski političar i novinar Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj. Bio je učesnik Majske skupĆĄtine 1848, gradonačelnik Novog Sada 1861. i predvodnik liberalne struje na BlagoveĆĄtanskom saboru. Osnivač je „Srpske narodne slobodoumne stranke“ (1869) i tvorac njenog Bečkerečkog programa. Pokrenuo je čuveni list „Zastava“, vodeće glasilo vojvođanskih Srba.

1828  –  Mirom u Turkmančaiju poraĆŸena Persija ustupila je Rusiji deo Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.

1848  –  U Parizu je izbila revolucija izazvana privrednom krizom. Pod pritiskom pobunjenika, kralj Luj Filip (Louis Philippe) je abdicirao i 24. februara je proglaĆĄena Druga republika, koja je opstala do decembra 1852, kada se Ć arl Luj Napoleon (Charles Louis) proglasio za cara Napoleona III.

1862  –  Tokom Američkog građanskog rata DĆŸeferson Dejvis (Jefferson Davis) proglaĆĄen je za predsednika Konfederacije DrĆŸava Amerike (otcepljene juĆŸne drĆŸave).

1882  –  Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. posle ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namesnika kad je 1872. postao punoletan.

1900  –  Rođen je ĆĄpanski filmski reĆŸiser Luis Bunjuel (Bunuel), jedan od najvećih stvaralaca u svetskoj kinematografiji. Snimio je 32 filma, a „Andaluzijski pas“ iz 1928. i „Zlatno doba“ iz 1930. postali su obrazac nadrealističkog poetskog filma.

1913  –  U vojnoj pobuni u Meksiku ubijeni su meksički revolucionar i predsednik (1911-13) Francisko Madera (Francisco) i potpredsednik Pino Suares (Suarez).

1935  –  Rođen je Danilo KiĆĄ, jedan od najznačajnijih srpskih pisaca druge polovine 20. veka i jedna od najmarkantnijih ličnosti u knjiĆŸevnim krugovima 60-ih i 70-ih godina. Bio je dramaturg pozoriĆĄta „Atelje 212“ u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu („Mansarda“, „BaĆĄta, pepeo“, „Peơčanik“, „Grobnica za Borisa Davidoviča“, „Enciklopedija mrtvih“, „Čas anatomije“).

1966  –  Premijer Ugande Milton Obote preuzeo je svu vlast u zemlji i naredio da se uhapsi pet ministara.

1967  –  Napadom na severnovijetnamske trupe severno od Sajgona, američke i juĆŸnovijetnamske snage počele su najveću zajedničku operaciju u Vijetnamskom ratu.

1979  –  Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo je posle 165 godina britanske uprave punu nezavisnost i postalo 40. članica Komonvelta.

1980  –  Izraelska vlada pustila je u opticaj novu nacionalnu valutu ĆĄekel, koji je zamenio izraelsku funtu.

1987  –  Umro je američki slikar, novinar, filmski reĆŸiser i producent Endi Vorhol (Andy Warhol), jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva.

1993  –  Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju o pokretanju postupka za osnivanje Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za ozbiljna krĆĄenja međunarodnog humanitarnog prava, izvrĆĄena na teritoriji bivĆĄe Jugoslavije.

1997  –  U svom biltenu „Člirimi“ (Oslobođenje) jedna od oruĆŸanih grupacija kosovskih Albanaca „Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova“ pozvao je kosovske Albance na oruĆŸani narodni ustanak kao „jedini put koji garantuje slobodu i pobedu nad srpskim okupatorom“.

2002  –  U sukobu s vladinim snagama ubijen je Jonas Savimbi, lider angolskog pokreta UNITA, koji se viĆĄe od 30 godina borio za vlast u Angoli.

2004  –  Britanac Ričard Mej, predsednik sudskog vecha HasĆĄkog tribunala u procesu protiv bivĆĄeg jugoslovenskog predsednika Slobodana MiloĆĄevića, podneo je ostavku iz zdravstvenih razloga. Nekoliko meseci kasnije (1. jula) sudija Mej je preminuo.

2005  –  U zemljotresu koji je pogodio jugoistočnu iransku provinciju Kerman, poginulo je 612 osoba, a nekoliko izolovanih planinskih sela je uniĆĄteno.

2005  –  Legendarni komentator i doajen hrvatskog i jugoslovenskog sportskog novinarstva Mladen Delić preminuo je u Zagrebu u 86. godini.

2014  –  Demonstranti u Ukrajini  preuzeli kontrolu nad Kijevom, a parlament je glasao za smenu predsednika Janukoviča i odrĆŸavanje novih izbora. Janukovič je te događaje opisao kao puč i odbio da se povuče sa vlasti.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.