U trendu

Na danaĆĄnji dan 22. septembar

Na danaĆĄnji dan 22. septembra 1241. godine Ubijen je Sturulson Snori (Snorri), najznačajniji pisac stare islandske knjiĆŸevnosti, autor dela „Snorra Edda“ koje sadrĆŸi legende iz drevne severnjačke mitologije i „Orbis terrarum“, sage o norveĆĄkim mitskim počecima. Smatra se da je ubistvo naručio norveĆĄki kralj Hakon VI iz političkih razloga.

1499 – Mirom u Bazelu okončan je Ć vapski rat između Ć vajcarske lige i nemačkog kralja Maksimilijana I (Maximilian), a Ć vajcarska je stekla nezavisnost.

1735 – Robert Volpol (Walpole) postao je prvi britanski premijer koji se uselio u rezidenciju u Dauning stritu broj 10 u Londonu.

1789 – Rusko-austrijske snage pod komandom ruskog vojskovođe Aleksandra Suvorova nanele su teĆŸak poraz Turcima u bici kod Rimnika.

1791 – Rođen je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej (Michael Faraday), koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize.

1792 – Dan posle obaranja monarhije, Francuska je proglaĆĄena republikom i na snagu je stupio novi kalendar, kojim je za početak računanja nove ere uzet jesenji ekvinocij – 23. septembar 1792.

1862 – Oto fon Bizmark (Otto von Bismarck) postao je pruski kancelar. Pod geslom „krv i gvoĆŸdje“ ujedinio je 25 nemačkih drĆŸava u Nemačko Carstvo, osnovano 1871. sa Vilhelmom Hoencolernom (Wilhelm Hohenzollern) kao carem.

1862 – Predsednik SAD Abraham Linkoln (Abraham Lincoln) objavio je dekret prema kojem svi američki robovi postaju slobodni gradjani od 1. januara 1863.

1882 – Umrla je srpska slikarka Katarina Ivanović, prva ĆŸena član Srpskog učenog druĆĄtva. Slikala je portrete, istorijske ĆŸanr-kompozicije i vrlo uspeĆĄne mrtve prirode. Neke njene slike su medju najboljima u srpskom klasicizmu, poput „Portreta knjeginje Perside Karađordjević“, „Autoportreta“, „Korpe s groĆŸdjem“.

1885 – Rođen je američki filmski reĆŸiser i glumac austrijskog porekla Erih fon Ć trohajm (Erich von Stroheim), jedan od najvećih reĆŸisera nemog filma („Kraljica Keli“, „Velika iluzija“, „Nestali iz Sent-AĆŸila“, „Bulevar sumraka“).

1918 – Rodjen je meksički violinista poreklom poljski Jevrejin Henrik Ć ering (Henryk Szeryng), jedan od najvećih majstora violine 20. veka. Emigrirao je kada je nacistička Nemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbegličke vlade i prevodilac premijera, generala Vladislava Sikorskog. Od 1945. je profesor na Muzičkom fakultetu u Meksiku.

1923 – U Ljubljani je odrĆŸana skupĆĄtina feminističkih druĆĄtava Kraljevine Jugoslavije na kojoj je osnovana Feministička alijansa (kasnije Alijansa ĆŸenskih pokreta Jugoslavije).

1934 – U eksploziji u rudniku Gresford u Velsu poginulo je viĆĄe od 260 rudara.

1940 – Japanske trupe uĆĄle su u Drugom svetskom ratu u Francusku Indokinu.

1949 – Vlade SAD, Velike Britanije i Kanade saopĆĄtile su da je SSSR izveo prvu eksploziju atomske bombe 29. avgusta 1949.

1955 – U Velikoj Britaniji je počela da radi komercijalna televizija. Prvi plaćeni oglas bila je reklama za pastu za zube.

1960 – ProglaĆĄena je nezavisnost afričke drĆŸave Mali (bivĆĄi Francuski Sudan) sa predsednikom Modibom Keitom.

1974 – U uraganu u centralnoameričkoj drĆŸavi Honduras poginulo je oko 5.000 ljudi.

1980 – Kopnene snage Iraka uĆĄle su u Iran sa namerom da preuzmu kontrolu nad Ć at-el-Arabom, čime je iračko-iranski sukob prerastao u pravi rat, koji je trajao narednih osam godina.

1985 – Francuski premijer Loran Fabijis (Laurent Fabius) priznao je da su francuski tajni agenti, na osnovu naredjenja vlade, potopili u Novom Zelandu brod organizacije „Grinpis“, „Dugin ratnik“. „Grinpis“ je vodio kampanju protiv francuskih nuklearnih proba.

1989 – Umro je američki pevač Irvin Berlin (Irving), autor viĆĄe od 1.000 ĆĄlagera. Njegova pesma „White Christmas“ iz filma „Holiday Inn“ (1942) ubraja se i danas u bestselere američkog muzičkog trĆŸiĆĄta.

1992 – SAD su uputile zahtev generalnom sekretaru UN da se formira komisija za ispitivanje ratnih zločina u Jugoslaviji. U priloĆŸenom izveĆĄtaju, rukovodstva Srbije i Jugoslovenske narodne armije, kao i srpske oruĆŸane snage u Hrvatskoj i BiH, optuĆŸeni su za teĆĄke zločine počinjene tokom 15 meseci rata u bivĆĄoj Jugoslaviji.

1993 – U jeku jedne od najvećih inflacija zabeleĆŸenih u svetu, SR Jugoslavija je donela zakon o denominaciji nacionalne valute, prema kojem je od 1. oktobra milion dinara vredelo jedan dinar.

1998 – Na planini Ćićevici obnovljene su borbe izmedju srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, a ministar pravde u Vladi Srbije Dragoljub Janković saopĆĄtio je da su protiv 178 kosovskih Albanaca podignute optuznice zbog terorizma, da je pod istragom 927, a u pritvoru 538 Albanaca sa Kosova.

2001. – Umro je Isak Ć tern, jedan od najvećih violinista dvadesetog veka. Poznat je i po tome ĆĄto je spasao Karnegi Hol od propasti 60-tih godina proĆĄlog veka.

2001 – SAD su ukinule sankcije Indiji i Pakistanu, uvedene 1998, kada su te dve zemlje izvrĆĄile nuklearne probe.

2007. – Umro je Marsel Marso (Marcel Marceau) francuski pantomimičar, koji se proslavio svojim likom Bip klovna, belog lica, u puloveru i sa ĆĄeĆĄirom.

2010 – Umro je američki pevač Edi FiĆĄer (Eddie Fisher) popularni muzičar 50-ih godina proĆĄlog veka, poznat po pesmama „Thinking of you“, „Any Time“ i „Oh, My Pa-pa“.

2013 – Na nemačkim saveznim parlamentarnim izborima za 18. saziv Bundestaga najviĆĄe glasova osvojila je Hrơćansko-demokratska unija premijerke Angele Merkel, koja je dobila treći uzastopni mandat za sastav vlade.

2014 – Oko 100.000 Kurda iz Sirije u nekoliko dana prebeglo u Tursku pred vojskom ekstremističke organizacije „Islamska drĆŸava“, saopĆĄtio je Visoki komesarijat UN za izbeglice (UNHCR).

2016 – Internet grupa Jahu (yahoo) priznala je da je krajem 2014. hakovano oko 500 miliona korisnika, da su hakeri ukrali lične podatke – imena, prezimena, elektronsku poĆĄtu, lozinke, brojeve telefona i da nisu dirali brojeve bankarskih računa.

2019 – Period od 2015. do 2019. je najtopliji registrovan period na planeti.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĆĄalji komentar