Na danaĆĄnji dan 22. septembar
Na danaĆĄnji dan 22. septembra 1241. godine Ubijen je Sturulson Snori (Snorri), najznaÄajniji pisac stare islandske knjiĆŸevnosti, autor dela „Snorra Edda“ koje sadrĆŸi legende iz drevne severnjaÄke mitologije i „Orbis terrarum“, sage o norveĆĄkim mitskim poÄecima. Smatra se da je ubistvo naruÄio norveĆĄki kralj Hakon VI iz politiÄkih razloga.
1499 – Mirom u Bazelu okonÄan je Ć vapski rat izmeÄu Ć vajcarske lige i nemaÄkog kralja Maksimilijana I (Maximilian), a Ć vajcarska je stekla nezavisnost.
1735 – Robert Volpol (Walpole) postao je prvi britanski premijer koji se uselio u rezidenciju u Dauning stritu broj 10 u Londonu.
1789 – Rusko-austrijske snage pod komandom ruskog vojskovoÄe Aleksandra Suvorova nanele su teĆŸak poraz Turcima u bici kod Rimnika.
1791 – RoÄen je engleski fiziÄar i hemiÄar Majkl Faradej (Michael Faraday), koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize.
1792 – Dan posle obaranja monarhije, Francuska je proglaĆĄena republikom i na snagu je stupio novi kalendar, kojim je za poÄetak raÄunanja nove ere uzet jesenji ekvinocij – 23. septembar 1792.
1862 – Oto fon Bizmark (Otto von Bismarck) postao je pruski kancelar. Pod geslom „krv i gvoĆŸdje“ ujedinio je 25 nemaÄkih drĆŸava u NemaÄko Carstvo, osnovano 1871. sa Vilhelmom Hoencolernom (Wilhelm Hohenzollern) kao carem.
1862 – Predsednik SAD Abraham Linkoln (Abraham Lincoln) objavio je dekret prema kojem svi ameriÄki robovi postaju slobodni gradjani od 1. januara 1863.
1882 – Umrla je srpska slikarka Katarina IvanoviÄ, prva ĆŸena Älan Srpskog uÄenog druĆĄtva. Slikala je portrete, istorijske ĆŸanr-kompozicije i vrlo uspeĆĄne mrtve prirode. Neke njene slike su medju najboljima u srpskom klasicizmu, poput „Portreta knjeginje Perside KaraÄordjeviÄ“, „Autoportreta“, „Korpe s groĆŸdjem“.
1885 – RoÄen je ameriÄki filmski reĆŸiser i glumac austrijskog porekla Erih fon Ć trohajm (Erich von Stroheim), jedan od najveÄih reĆŸisera nemog filma („Kraljica Keli“, „Velika iluzija“, „Nestali iz Sent-AĆŸila“, „Bulevar sumraka“).
1918 – Rodjen je meksiÄki violinista poreklom poljski Jevrejin Henrik Ć ering (Henryk Szeryng), jedan od najveÄih majstora violine 20. veka. Emigrirao je kada je nacistiÄka NemaÄka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbegliÄke vlade i prevodilac premijera, generala Vladislava Sikorskog. Od 1945. je profesor na MuziÄkom fakultetu u Meksiku.
1923 – U Ljubljani je odrĆŸana skupĆĄtina feministiÄkih druĆĄtava Kraljevine Jugoslavije na kojoj je osnovana FeministiÄka alijansa (kasnije Alijansa ĆŸenskih pokreta Jugoslavije).
1934 – U eksploziji u rudniku Gresford u Velsu poginulo je viĆĄe od 260 rudara.
1940 – Japanske trupe uĆĄle su u Drugom svetskom ratu u Francusku Indokinu.
1949 – Vlade SAD, Velike Britanije i Kanade saopĆĄtile su da je SSSR izveo prvu eksploziju atomske bombe 29. avgusta 1949.
1955 – U Velikoj Britaniji je poÄela da radi komercijalna televizija. Prvi plaÄeni oglas bila je reklama za pastu za zube.
1960 – ProglaĆĄena je nezavisnost afriÄke drĆŸave Mali (bivĆĄi Francuski Sudan) sa predsednikom Modibom Keitom.
1974 – U uraganu u centralnoameriÄkoj drĆŸavi Honduras poginulo je oko 5.000 ljudi.
1980 – Kopnene snage Iraka uĆĄle su u Iran sa namerom da preuzmu kontrolu nad Ć at-el-Arabom, Äime je iraÄko-iranski sukob prerastao u pravi rat, koji je trajao narednih osam godina.
1985 – Francuski premijer Loran Fabijis (Laurent Fabius) priznao je da su francuski tajni agenti, na osnovu naredjenja vlade, potopili u Novom Zelandu brod organizacije „Grinpis“, „Dugin ratnik“. „Grinpis“ je vodio kampanju protiv francuskih nuklearnih proba.
1989 – Umro je ameriÄki pevaÄ Irvin Berlin (Irving), autor viĆĄe od 1.000 ĆĄlagera. Njegova pesma „White Christmas“ iz filma „Holiday Inn“ (1942) ubraja se i danas u bestselere ameriÄkog muziÄkog trĆŸiĆĄta.
1992 – SAD su uputile zahtev generalnom sekretaru UN da se formira komisija za ispitivanje ratnih zloÄina u Jugoslaviji. U priloĆŸenom izveĆĄtaju, rukovodstva Srbije i Jugoslovenske narodne armije, kao i srpske oruĆŸane snage u Hrvatskoj i BiH, optuĆŸeni su za teĆĄke zloÄine poÄinjene tokom 15 meseci rata u bivĆĄoj Jugoslaviji.
1993 – U jeku jedne od najveÄih inflacija zabeleĆŸenih u svetu, SR Jugoslavija je donela zakon o denominaciji nacionalne valute, prema kojem je od 1. oktobra milion dinara vredelo jedan dinar.
1998 – Na planini ÄiÄevici obnovljene su borbe izmedju srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, a ministar pravde u Vladi Srbije Dragoljub JankoviÄ saopĆĄtio je da su protiv 178 kosovskih Albanaca podignute optuznice zbog terorizma, da je pod istragom 927, a u pritvoru 538 Albanaca sa Kosova.
2001. – Umro je Isak Ć tern, jedan od najveÄih violinista dvadesetog veka. Poznat je i po tome ĆĄto je spasao Karnegi Hol od propasti 60-tih godina proĆĄlog veka.
2001 – SAD su ukinule sankcije Indiji i Pakistanu, uvedene 1998, kada su te dve zemlje izvrĆĄile nuklearne probe.
2007. – Umro je Marsel Marso (Marcel Marceau) francuski pantomimiÄar, koji se proslavio svojim likom Bip klovna, belog lica, u puloveru i sa ĆĄeĆĄirom.
2010 – Umro je ameriÄki pevaÄ Edi FiĆĄer (Eddie Fisher) popularni muziÄar 50-ih godina proĆĄlog veka, poznat po pesmama „Thinking of you“, „Any Time“ i „Oh, My Pa-pa“.
2013 – Na nemaÄkim saveznim parlamentarnim izborima za 18. saziv Bundestaga najviĆĄe glasova osvojila je HrĆĄÄansko-demokratska unija premijerke Angele Merkel, koja je dobila treÄi uzastopni mandat za sastav vlade.
2014 – Oko 100.000 Kurda iz Sirije u nekoliko dana prebeglo u Tursku pred vojskom ekstremistiÄke organizacije „Islamska drĆŸava“, saopĆĄtio je Visoki komesarijat UN za izbeglice (UNHCR).
2016 – Internet grupa Jahu (yahoo) priznala je da je krajem 2014. hakovano oko 500 miliona korisnika, da su hakeri ukrali liÄne podatke – imena, prezimena, elektronsku poĆĄtu, lozinke, brojeve telefona i da nisu dirali brojeve bankarskih raÄuna.
2019 – Period od 2015. do 2019. je najtopliji registrovan period na planeti.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.