U trendu

Na danaĆĄnji dan – 4. april

1284 – Umro je kralj Kastilje Alfons Deseti Mudri, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, pobornik verske tolerancije. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti, dvor u Toledu je pretvorio u centar učenosti i utočiĆĄte za mnoge Jevreje, Mavare i hriơćanske skolastičare. Izdao je zakonik za celu zemlju, pokrenuo pisanje ĆĄpanske istorije i astronomskih dela, kao i prevođenje Biblije na ĆĄpanski jezik.

1581 – Engleska kraljica Elizabeta I (Elizabeth) proglasila je za viteza Frensisa Drejka (Francis Drake), gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet.

1617 – Umro je ĆĄkotski matematičar DĆŸon Neper (John Napier), koji je pronaĆĄao i sastavio logaritamske tablice i dao uputstvo o njihovom sastavljanju.

1765 – U Petrogradu je umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pesnik i akademik, enciklopedista svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime.

1825 – U Novom Sadu je rođen srpski naučnik i filolog Đura Daničić. PodrĆŸavao je Vuka KaradĆŸića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa („Rat za srpski jezik i pravopis“, 1847). Bio je sekretar Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu gde je 1880. pokrenuo izradu „Rečnika hrvatskog ili srpskog jezika“. S latinskog je preveo Stari zavet.

1860 – U Beogradu je rođen Vojislav Ilić, pesnik koji se smatra osnivačem moderne poezije u srpskoj knjiĆŸevnosti i tvorcem verističkog izraza („Zimska idila“, „Jesen“, „Ja niĆĄta viĆĄe ne verujem“, „Tamara“, „Istok“).

1905 – U zemljotresu u provinciji Lahore, tada delu britanske Indije, poginulo je 19.000 ljudi.

1912 – U Tibetu je proglaĆĄena Kineska republika.

1914 – U Milfordu, američka drĆŸava Pensilvanija, umro je filozof, matematičar i naučnik Čarls Sanders Pirs (Charles, Peirce), začetnik filozofije pragmatizma („Principi filozofije“, „Elementi logike“, „Pragmatizam i pragmaticizam“).

1939 – Na irački presto stupio je Fejsal II (Faisal) nakon smrti njegovog oca kralja Gazija I (Ghazi).

1949 – Ministri spoljnih poslova SAD i 11 zapadno evropskih drĆŸava potpisali su u VaĆĄingtonu Severno-atlantski pakt (NATO), vojni ugovor kojim je stvorena snaĆŸna vojnopolitička formacija zapadnih saveznika.

1960 – Francuska i Federacija Mali (Senegal i Sudan) potpisali su sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost.

1968 – U Memfisu, u američkoj saveznoj drĆŸavi Tenesi, ubijen je Martin Luter King, borac za građanska prava i mir. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD sluĆŸio se Gandijevim metodama nenasilja i građanske neposluĆĄnosti. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine.

1969 – U Hjustonu, američka drĆŸava Teksas, izvrĆĄena je prva operacija ugrađivanja veĆĄtačkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent sa ugrađenim veĆĄtačkim srcem ĆŸiveo je samo četiri dana.

1975 – Prilikom pada američkog vojnog transportnog aviona posle poletanja iz Sajgona, poginulo je 155 vijetnamske dece, ratne siročadi.

1983 – Umrla je američka pozoriĆĄna i filmska glumica Glorija Svanson (Gloria Swanson), zvezda nemog i zvučnog filma („Bulevar sumraka“, „Kraljica Keli“, „Gospođa San-ĆŸen“, „Zaza“, „MuĆĄko i ĆŸensko“).

1998 – U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja Skačinsko, u Donjeckoj oblasti, poginula su 63 rudara.

1999 – U vazduĆĄnim udarima NATO-a na rafineriju nafte u Pančevu poginula su tri radnika rafinerije. U bombardovanju toplane na Novom Beogradu poginuo je čuvar toplane.

2001 – Sudanski ministar odbrane i joĆĄ 14 vojnih funkcionera poginuli su u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji.

2002 – Angolska vojska i UNITA potpisali su primirje u Luandi, čime je okončan jedan od najduĆŸih i najkrvavijih afričkih ratova. Oko milion ljudi poginulo je u borbama vladinih snaga i UNITA koje su počele 1975. nakon sticanja nezavisnosti od Portugalije.

2002 – U Beogradu je preminuo arheolog Milutin GaraĆĄanin, član Srpske akademije nauka i počasni član mnogih evropskih akademija.

2003 – Američke vojne snage zauzele su bagdadski međunarodni aerodrom „Sadam“ (Saddam) i preimenovale ga u „Bagdad InterneĆĄenel“ (Baghdad International).

2006 – U Kuvajtu su, prvi put u istoriji te drĆŸave, ĆŸene izaĆĄle na izbore, nepunih godinu dana od kada su, izmenama izbornog zakona, dobile pravo glasa i pravo učeơća na izborima.

2012 – Predsednik Srbije Boris Tadić podneo je ostavku devet meseci pre isteka mandata, nakon čega su raspisani predsednički izbori istovremeno sa parlamentarnim i lokalnim za 6. maj. Na tim izborima Tadić je izgubio od predsedničkog kandidata Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića, a Demokratska stranka, čiji je Tadić bio viĆĄegodiĆĄnji lider, prvi put, posle demokratskih promena 2000, odlazi u opoziciju.

2013 – Umro je američki filmski kritičar i scenarista RodĆŸer Ibert (Roger Joseph Ebert) prvi filmski kritičar koji je dobio Pulicerovu nagradu. U junu 2005. dobio je svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih postavĆĄi prvi filmski kritičar kome je ukazana ta čast.

2014 – Velikom srpskom glumcu Petru Kralju je na dan rođenja otkriveno spomen obeleĆŸje na Vračaru, na platou ispred zgrade u MileĆĄevskoj ulici u kojoj je ĆŸiveo do smrti, 2011 godine.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.