Na danaĆĄnji dan – 4. april
1284 – Umro je kralj Kastilje Alfons Deseti Mudri, utemeljivaÄ zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, pobornik verske tolerancije. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti, dvor u Toledu je pretvorio u centar uÄenosti i utoÄiĆĄte za mnoge Jevreje, Mavare i hriĆĄÄanske skolastiÄare. Izdao je zakonik za celu zemlju, pokrenuo pisanje ĆĄpanske istorije i astronomskih dela, kao i prevoÄenje Biblije na ĆĄpanski jezik.
1581 – Engleska kraljica Elizabeta I (Elizabeth) proglasila je za viteza Frensisa Drejka (Francis Drake), gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet.
1617 – Umro je ĆĄkotski matematiÄar DĆŸon Neper (John Napier), koji je pronaĆĄao i sastavio logaritamske tablice i dao uputstvo o njihovom sastavljanju.
1765 – U Petrogradu je umro Mihail VasiljeviÄ Lomonosov, ruski nauÄnik, pesnik i akademik, enciklopedista svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivaÄ Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime.
1825 – U Novom Sadu je roÄen srpski nauÄnik i filolog Äura DaniÄiÄ. PodrĆŸavao je Vuka KaradĆŸiÄa u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa („Rat za srpski jezik i pravopis“, 1847). Bio je sekretar Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu gde je 1880. pokrenuo izradu „ReÄnika hrvatskog ili srpskog jezika“. S latinskog je preveo Stari zavet.
1860 – U Beogradu je roÄen Vojislav IliÄ, pesnik koji se smatra osnivaÄem moderne poezije u srpskoj knjiĆŸevnosti i tvorcem veristiÄkog izraza („Zimska idila“, „Jesen“, „Ja niĆĄta viĆĄe ne verujem“, „Tamara“, „Istok“).
1905 – U zemljotresu u provinciji Lahore, tada delu britanske Indije, poginulo je 19.000 ljudi.
1912 – U Tibetu je proglaĆĄena Kineska republika.
1914 – U Milfordu, ameriÄka drĆŸava Pensilvanija, umro je filozof, matematiÄar i nauÄnik Äarls Sanders Pirs (Charles, Peirce), zaÄetnik filozofije pragmatizma („Principi filozofije“, „Elementi logike“, „Pragmatizam i pragmaticizam“).
1939 – Na iraÄki presto stupio je Fejsal II (Faisal) nakon smrti njegovog oca kralja Gazija I (Ghazi).
1949 – Ministri spoljnih poslova SAD i 11 zapadno evropskih drĆŸava potpisali su u VaĆĄingtonu Severno-atlantski pakt (NATO), vojni ugovor kojim je stvorena snaĆŸna vojnopolitiÄka formacija zapadnih saveznika.
1960 – Francuska i Federacija Mali (Senegal i Sudan) potpisali su sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost.
1968 – U Memfisu, u ameriÄkoj saveznoj drĆŸavi Tenesi, ubijen je Martin Luter King, borac za graÄanska prava i mir. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD sluĆŸio se Gandijevim metodama nenasilja i graÄanske neposluĆĄnosti. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine.
1969 – U Hjustonu, ameriÄka drĆŸava Teksas, izvrĆĄena je prva operacija ugraÄivanja veĆĄtaÄkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent sa ugraÄenim veĆĄtaÄkim srcem ĆŸiveo je samo Äetiri dana.
1975 – Prilikom pada ameriÄkog vojnog transportnog aviona posle poletanja iz Sajgona, poginulo je 155 vijetnamske dece, ratne siroÄadi.
1983 – Umrla je ameriÄka pozoriĆĄna i filmska glumica Glorija Svanson (Gloria Swanson), zvezda nemog i zvuÄnog filma („Bulevar sumraka“, „Kraljica Keli“, „GospoÄa San-ĆŸen“, „Zaza“, „MuĆĄko i ĆŸensko“).
1998 – U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja SkaÄinsko, u Donjeckoj oblasti, poginula su 63 rudara.
1999 – U vazduĆĄnim udarima NATO-a na rafineriju nafte u PanÄevu poginula su tri radnika rafinerije. U bombardovanju toplane na Novom Beogradu poginuo je Äuvar toplane.
2001 – Sudanski ministar odbrane i joĆĄ 14 vojnih funkcionera poginuli su u avionskoj nesreÄi u kritiÄnom trenutku graÄanskog rata u zemlji.
2002 – Angolska vojska i UNITA potpisali su primirje u Luandi, Äime je okonÄan jedan od najduĆŸih i najkrvavijih afriÄkih ratova. Oko milion ljudi poginulo je u borbama vladinih snaga i UNITA koje su poÄele 1975. nakon sticanja nezavisnosti od Portugalije.
2002 – U Beogradu je preminuo arheolog Milutin GaraĆĄanin, Älan Srpske akademije nauka i poÄasni Älan mnogih evropskih akademija.
2003 – AmeriÄke vojne snage zauzele su bagdadski meÄunarodni aerodrom „Sadam“ (Saddam) i preimenovale ga u „Bagdad InterneĆĄenel“ (Baghdad International).
2006 – U Kuvajtu su, prvi put u istoriji te drĆŸave, ĆŸene izaĆĄle na izbore, nepunih godinu dana od kada su, izmenama izbornog zakona, dobile pravo glasa i pravo uÄeĆĄÄa na izborima.
2012 – Predsednik Srbije Boris TadiÄ podneo je ostavku devet meseci pre isteka mandata, nakon Äega su raspisani predsedniÄki izbori istovremeno sa parlamentarnim i lokalnim za 6. maj. Na tim izborima TadiÄ je izgubio od predsedniÄkog kandidata Srpske napredne stranke Tomislava NikoliÄa, a Demokratska stranka, Äiji je TadiÄ bio viĆĄegodiĆĄnji lider, prvi put, posle demokratskih promena 2000, odlazi u opoziciju.
2013 – Umro je ameriÄki filmski kritiÄar i scenarista RodĆŸer Ibert (Roger Joseph Ebert) prvi filmski kritiÄar koji je dobio Pulicerovu nagradu. U junu 2005. dobio je svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih postavĆĄi prvi filmski kritiÄar kome je ukazana ta Äast.
2014 – Velikom srpskom glumcu Petru Kralju je na dan roÄenja otkriveno spomen obeleĆŸje na VraÄaru, na platou ispred zgrade u MileĆĄevskoj ulici u kojoj je ĆŸiveo do smrti, 2011 godine.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.