Å aranje tkanina
Äovek je od svog nastanka otkrivao svoj umetniÄki dar za ukraÅ¡avanje raznih predmeta. Crtanje ukrasnih Å¡ara po drvetu, metalu ili glini veoma je staro, a prema nekim istorijskim podacima, vodi poreklo iz Mesopotamije.
Stari EgipÄani bili su toliko inventivni da su otkrili i posebne naprave, takozvane reljefne peÄate, pomoÄu kojih su dekorisali keramiku. SliÄne peÄate, kako su utvrdili nauÄnici, koristili su i stanovnici Mesopotamije, i to 3.000 godina pre naÅ¡e ere. Znatno kasnije, taÄnije, u Å¡estom veku naÅ¡e ere, EgipÄani su poÄeli da koriste drvoreze za Å¡tampanje otisaka. Samo bojenje izgledalo je ovako: na uraÄeni reljef nanosili su mastilo ili neku boju i tom prilikom izdubljeni delovi na reljefu ostavljali su bele tragove. Iako su znali za papirus, EgipÄani su stavljali ove crteÅŸe na tekstil. Dobijene Å¡are na tkanini predstavljale su pravi umetniÄki rad tadaÅ¡njih majstora.
Prvi otisci reljefnih crteÅŸa na papiru nastali su u Kini, otprilike u isto vreme kada su EgipÄani svoje reljefne radove otiskivali na tekstil. U istoÄnom Turkestanu pronaÄeni su ostaci Budine slike u rolni papira koja je nastala pre 800. godine naÅ¡e ere, a od Å¡estog veka drvorez za Å¡tampanje na tekstilu koristi se i u Evropi.
Drvorezi namenjeni papiru koriÅ¡Äeni su za karte, a kasnije za religiozne slike. Jedan od najstarijih saÄuvanih otisaka je otisak slike svetog Kristofera iz 1423. godine. Pored tekstila, reljefni crteÅŸi dugo su se koristili i za ukraÅ¡avanje predmeta od gline. Tako su pronaÄeni mnogobrojni ostaci vaza sa poÄetka naÅ¡e ere. Na njima su ostali vidljivi crteÅŸi. To su uglavnom prikazi ljudi u lovu na ÅŸivotinje. Tokom vekova koji su usledili sve je modernizovano, pa Äak i tehnika ukraÅ¡avanja tkanina i predmeta – toliko da se materijali danas ukraÅ¡avaju Äak i uz pomoÄ kompjutera.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.