Otkriven uzrok najteĹže mentalne bolesti
Novo istraĹživanje je pokazalo da skup sitnih promena u genetskom kodu u veÄini sluÄajeva predstavlja uzrok pojave ĹĄizofrenije. Ovakve promene se ne prenose sa roditelja na decu, ĹĄto objaĹĄnjava pojavu velikog broja sluÄajeva ĹĄizofrenije kod osoba koje u familiji nemaju istoriju ove ili drugih mentalnih bolesti.
Rezultati su nastali na osnovu temeljne analize redosleda gena, a istraĹživanje je obuhvatilo 53 osobe sa ĹĄizofrenijom, 22 osobe za kontrolu, kao i njihove roditelje.
„Mislim da ovo predstavlja veliko olakĹĄanje za mnoge porodice koje su pogoÄene ĹĄizofrenijom, jer znaju da postoji jasan uzrok njihove bolesti (do sada je uzrok bio predmet sumnje), kao i da roditelji bolest nisu preneli na svoje dete“, kaĹže Marija Karaiorgou, psihijatar sa Kolumbija univerziteta.
„Ovo istraĹživanje se smatra kritiÄnom taÄkom za novo razumevanje ĹĄizofrenije, jer je postignut pravi pomak od miĹĄljenja da se ĹĄizofrenija javlja naslednim putem do saznanja da ona nastaje kao akumulacija retkih genetskih promena“, kaĹže Majkl Kukaro, profesor sa Univerziteta u Majamiju.
RazliÄite genetske promene – uzrok ĹĄizofrenije
Kod 27 od 53 pacijenata sa ĹĄizofrenijom, pronaÄeno je 40 malih promena u 40 gena. Pacijenti su imali znatno viĹĄe ovakvih promena u odnosu na grupu za poreÄenje. Ĺ to je najvaĹžnije, skoro sve promene su imale uticaj na funkciju gena.
„Nismo sigurni zaĹĄto nastaju ove promene, ali njihov broj kod pacijenata obolelih od ĹĄizofrenije ukazuje na to da one predstavljaju glavne uzroÄnike bolesti“, kaĹže Karaiorgou.
Nijedan pacijent sa ĹĄizofrnijom nije imao istu promenu istih gena. Ipak, na neki naÄin ove razliÄite promene dovode do nastanka iste bolesti. To pokazuje da izmeÄu ovih gena koji dovode do istih posledica, postoje veoma komplikovane meÄusobne veze.
„SledeÄim korakom bi trebalo da se utvrdi gde se sve te razliÄite promene konvergiraju“, kaĹže Karaiorgou. „Konvergencija se oÄigledno ne deĹĄava u samim genima, ali poĹĄto su kliniÄki simptomi isti, oni negde sigurno konvergiraju, verovatno u nervnim kolima.“
Nervna kola se sastoje od moĹždanih Äelija koje su povezane sa funkcionisanjem mozga, ukljuÄujuÄi percepciju i ponaĹĄanje. Nauka o razumevanju nervnih kola i naÄina na koji ona funkcioniĹĄu joĹĄ uvek je u razvoju.
Pored toga, Karaiorgou je optimista: „Stvari se sada odvijaju brzinom svetlosti. NaĹĄe istraĹživanje o redosledu gena je zavrĹĄeno, obaviÄe se druga istraĹživanja i smatram da Äemo do novih odgovora doÄi veoma brzo.“
Kukaro je takoÄe obazrivo optimistiÄan: „OduĹĄevljen sam ovim radom. Ĺ izofrenija je do sada izgledala kao upleteni genetski nered koji je bilo veoma koplikovano posmatrati iz perspektive genetike. Ovo saznanje komplikuje stvari dalje, ali ih i pomera u pravom smeru i pruĹža istraĹživaÄima priliku da u potpunosti ispitaju konkretne gene.“
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.