Mršavite uz manji izbor hrane
IstraÅŸivaÄi u Americi ustanovili su da kada se osobama Äesto nudi ista hrana, one tokom vremena poÄinju da jedu manje koliÄine hrane.
Prema tome, ako bi se raznovrsnost hrane koja se nudi u ishrani smanjila, moÅŸda bi se smanjila i epidemija gojaznosti u Americi.
Ideja o smanjenju izbora hrane moÅŸe, takoÄe, biti korisna i za smanjenje teÅŸine (dijete). Studija je raÄena za potrebe Äasopisa „The American Journal of Clinical Nutrition„.
JednoliÄna ishrana?
Portparol ameriÄkog udruÅŸenja za ishranu kaÅŸe da je i dalje za dijetu i zdravlje dobra tzv. zdrava hrana.
Makgvajer (McGuire), vanredni profesor ishrane na VaÅ¡ingtonskom drÅŸavnom univerzitetu Wash, kaÅŸe: „Ljudi se ne goje od voÄa i povrÄa. Ali kada im se svakodnevno servira veliki izbor visokomasne hrane i niskohranljive hrane, onda to dovodi do gojaznosti.“
NauÄnici sa Univerziteta u Bafalu istraÅŸivali su koncept po kom ljudi postaju naviknuti na hranu kada jedu stalno istu hranu, iznova i iznova. Navikavanjem se smanjuje odgovor na odreÄene stimulanse sa poveÄanom izloÅŸenoÅ¡Äu istoj hrani. Na taj naÄin ljudi gube apetit i jedu manje nego obiÄno.
IstraÅŸivaÄi istiÄu da koncept koji uvodi u obroke monotoniju moÅŸe da pomogne ljudima da mrÅ¡ave i da je vredan daljeg istraÅŸivanja.
Navikavanje dovodi do manje kalorija
U istraÅŸivanje su bile ukljuÄene 32 ÅŸene koje su dobile moguÄnost ishrane veoma ukusnim makaronima sa sirom (svakog radnog dana).
Polovina ÅŸena je tokom pet sedmica dobijala ovaj obrok pet puta sedmiÄno. Druga polovina ÅŸena je tokom pet sedmica dobijala ovaj obrok jednom nedeljno.
Ŝene koje su jele makarone sa sirom svakog radnog dana u proseku su unosile u organizam 100 kalorija manje svakog dana. Ŝene koje su makarone sa sirom jele jednom nedeljno unosile su u proseku 30 kalorija više dnevno nego pre istraşivanja.
Navikavanje je jedan od nekoliko psiholoÅ¡kih procesa koji mogu uticati na poveÄanje ili smanjenje telesne teÅŸine.
Profesor psihologije i koautor ovog istraÅŸivanja Mark E. Bouton smatra da treba nastaviti istraÅŸivanja u tom pravcu: „Cilj je da se razumeju svi delovi ove veoma velike i komplikovane slagalice.“
IstraÅŸivanja zavisnosti od hrane
Jednim istraÅŸivanjem nauÄnika sa Univerziteta u Floridi doÅ¡lo se do zakljuÄka: „Ako se ponavlja izloÅŸenost organizma hrani sa visokim sadrÅŸajem Å¡eÄera i masnoÄe, u mozgu se izazivaju promene koje stvaraju zavisnost od hrane, sliÄno kao droga.“
Ovo istraÅŸivanje otvara moguÄnost za nove farmakoloÅ¡ke terapije za gojaznost kao bolest zavisnosti.
ZakljuÄak
Navedena i druga istraÅŸivanja ukazuju na to da je gojaznost „sloÅŸena bolest“, ali ne samo sa fiziÄkim nego i sa psihiÄkim aspektima.
Pretpostavka je da Äe se, na osnovu pomenutih istraÅŸivanja, pored raznih dijeta ili hirurÅ¡kih metoda, razvijati nove metode u leÄenju gojaznosti, jer je gojaznost postala u pravom smislu reÄi epidemija, pogotovu u razvijenim zemljama.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.