Ne odustajte od dijete!
Novo istraživanje pokazuje da čak i ako su vam se vratili nedavno izgubljeni kilogrami, ne bi trebalo da odustajete od dijete. Osobe na „jo-jo dijeti“ podjednako se pridržavaju dijete ili programa za vežbanje kao i osobe kojima telesna težina ne varira toliko često – pokazalo je istraživanje.
„Jo-jo dijeta“ je izraz povezan sa nepovoljnim efektima na telesni sastav, metabolizam i funkciju imunog sistema. Istraživači ga nazivaju vraćanje težine.
Držeći se dijete
Istraživanje je obuhvatilo 439 gojaznih žena u postmenopauzi koje nisu bile fizički aktivne. Njima je nasumično dodeljen plan dijete ili umeren do rigorozan plan aerobik vežbi u trajanju od 45 minuta, pet puta nedeljno. Određen broj žena nije promenio način ishrane i navike vežbanja i one su činile grupu za poređenje.
Na početku istraživanja, skoro svaka peta žena prijavila je da je u svom životu barem tri puta gubila po 10 kilograma, što sve te žene svrstava u grupu visokog vraćanja težine, dok je četvrtina žena izjavila da su tri puta gubile najmanje 5 kilograma, što ih svrstava u grupu umerenog vraćanja težine.
Generalno, žene sa istorijom „jo-jo dijete“ imale su više kilograma i manje povoljnih metaboličkih i hormonskih profila nego ostale žene. Ove razlike potiču od njihovih visokih indeksa telesne mase, većeg obima struka i većeg procenta telesnih masti, a ne od vraćanja težine.
Na kraju istraživanja, žene sa istorijom vraćanja težine prošle su barem kao i druge žene u smislu gubitka telesne težine i poboljšanja metaboličkih i hormonskih profila.
Ovo istraživanje osmišljeno je tako da testira efekte ishrane i vežbanja na telesnu težinu i sastav, ali ne i specijalne razlike povezane sa „jo-jo dijetom“.
Neke studije su vraćanje težine povezivale sa povećanim rizikom od smrti, ali malo njih razlikuje gubitak težine sa namerom i gubitak usled neke bolesti.
Nedavno je objavljeno istraživanje u kome je učestvovalo više od 100.000 muškaraca i žena koji su bili upitani koliko puta su izgubili i vratili više od 5 kilograma. Nakon uzimanja u obzir indeksa telesne mase i drugih faktora rizika, ovo istraživanje nije uspelo da utvrdi da li je vraćanje težine zaista povezano sa povećanim rizikom od smrti.
Istraživači navode da su u tom istraživanju učestvovali ljudi koji su rođeni u vreme Drugog svetskog rata, odnosno vremenskom periodu kada gojaznost dece nije bila toliko veliki problem kao sada. Danas, ljudi počinju sa povećanjem i vraćanjem težine još u tinejdžerskom periodu, a to može napraviti veliku razliku u svemu, pa i u riziku od smrti.
Da li treba odustati od dijete?
Istraživači navode da bi žene trebalo da nastave sa dijetom i fizičkim aktivnostima u nameri da smršaju uprkos istoriji vraćanja težine. Ako ništa drugo, gubljenje težine vam omogućava određani vremenski period sa nižom telesnom težinom, što poboljšava zdravlje.
Pored toga, upornost u umerenoj ishrani i izboru zdrave hrane (dijeti) i umerenim fizičkim aktivnostima sigurno se isplati jer se ili na kraju smanji telesna težina ili se održava postojeća telesna težina, što je svakako bolje od povećanja težine i prelaska u preteranu gojaznost. Dokazano je da što je veća gojaznost (veći indeks telesne mase i veći obim struka), to su rizici od nastajanja bolesti mnogo veći.
Napominjemo da su povremene drastične dijete (izgladnjivanje i nagli gubitak težine pa zatim opet ždranje i naglo gojenje) opasne po vitku liniju, ali su naročito nepovoljne po zdravlje.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.