U trendu

Vežbanje unapređuje vaš mozak

Da li jedna od vaših prolećnih odluka glasi „više vežbanja“? Bilo da vam je cilj da unapredite svoje kardiovaskularno zdravlje, ili da se efikasnije izborite sa problemom suvišnih kilograma – vežbanje je odlična odluka. A sada postoje i dokazi da vežbe mogu poboljšati rad mozga.
Ovo ne bi trebalo da iznenađuje – ako je vežbanje zdravo za pluća i srce, zašto ne bi bilo i za mozak? A, ako je vežbanje dobro za mozak, onda bi trebalo da bude dobro i za raspoloženje, zaključivanje i ostale mentalne procese.
Naučne studije su pokazale da intenzivna fizička aktivnost, naročito bavljenje aerobikom i trčanje, mogu dovesti do unapređenja kognitivnih funkcija poput koncentracije i donošenja odluka. Ovo istraživanje je poredilo dve grupe ljudi – one koji redovno vežbaju i druge koji to ne čine. Poboljšanje je naročito bilo uočljivo kod starijih ispitanika, ali su ispitanici svih godišta imali koristi od vežbanja.
Jedna novija analiza uporedila je rezultate 18 raznih istraživanja kognitivnih poboljšanja zahvaljujući fizičkoj aktivnosti. U centru interesovanja ovih naučnika bili su stariji ispitanici. Potvrđeno da se poboljšanje vidi naročito kod sledećih moždanih aktivnosti: donošenja odluka, planiranja, pravljenja rasporeda i obavljanja više aktivnosti istovremeno. Sve ove mentalne aktivnosti neophodne su nam da bismo izabrali odgovarajuće socijalno ponašanje i preduzeli delovanje koje odgovara okolnostima.
Takođe, tvrde stručnjaci – ljudi koji su tokom života redovno vežbali nisu u rizičnoj grupi za oboljevanje od neke od mentalnih bolesti u kasnijem životnom dobu, a manja je verovatnoća da obole i od Alchajmerove bolesti.
Zašto je to tako? Ima mnogo tvrdnji, a nema puno potpunih naučnih dokaza, mada su neke teorije već dokazane; na primer, dokazano je da fitnes trening poboljšava priliv krvi u mozak i povećava broj kapilara kojima krv teče.
Vežbanje takođe povećava nivo neurosupstanci koje stimulišu interkonekcije neurona. Većina ovih promena se dešava u korteksu (kori) mozga.
Zapamtite, čak i manje povećanje fizičkih aktivnosti može biti korisno za rad mozga.
Koliko vežbanja je dovoljno?
To zavisi od vašeg godišta i sveukupnog zdravlja, ali žustro hodanje 20 do 30 minuta dnevno predstavlja odličan početak. Pre nego što započnete rigorozniji sistem vežbi, posavetujte se sa stručnjakom.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.