Visoko u planinskoj dolini na severu Pakistana živi narod koji prkosi vremenu. Pleme Buriši, poznatije kao Hunza, smatra se možda najzdravijim narodom na svetu. Pričaju da pojedinci dočekaju 120, pa i 130 godina, a neki navodno proslave i 145. rođendan.
Ne trebaju vam silni vitamini u kutijama, dovoljan je samo jedan tanjir voća koje nam svima raste u bašti.
Gde živi najzdraviji narod i zašto baš oni
Hunze nastanjuju izolovanu dolinu u regiji Gilgit-Baltistan, na samom krovu sveta. Tačan broj godina niko ne može da potvrdi jer ovaj narod ne vodi matične knjige rođenih, niti ima papire kojima bi dokazao svoju neverovatnu vitalnost.
Ipak, dok je prosečan životni vek u ostatku Pakistana svega 67 godina, na Himalajima vladaju potpuno drugačija pravila.
Istraživači beleže pojave koje deluju kao iz bajke. Žene rađaju i u šezdesetim godinama, a maligne bolesti su među njima skoro nepoznate.
Naučnici objašnjenje traže u čistom okruženju, vodi sa glečera i jednostavnoj hrani.
Šta jede pleme Hunza tokom čitave godine
Jelovnik im je skroman, ali snažan. Piju vodu direktno sa glečera, sami uzgajaju ono što jedu i potpuno izbegavaju prerađenu hranu jer su odsečeni od velikih gradova.
Meso retko dolazi na sto, a glavnu ulogu igraju žitarice, povrće i voće.
- Sveže i sušene kajsije svakog dana
- Domaće žitarice i integralni hleb
- Povrće iz sopstvene bašte
- Sok od kajsija i koštice tokom posta
- Voda sa otopljenih glečera
Tokom dugih posta, koji traju danima pa i mesecima, jedu samo svež sok od kajsija i njihove koštice. Upravo je kajsija glavna zvezda ove dijete, isto ono voće koje i u Srbiji raste u skoro svakom dvorištu.
Njihov recept za najzdraviji hleb na svetu obišao je planetu.
Kajsija kao temelj jelovnika
Kajsije su bogate beta-karotenom, kalijumom i antioksidansima. Istraživanja ukazuju da ovi sastojci mogu pomoći u zaštiti srca i usporavanju oksidativnog stresa, kako navodi pregledni rad objavljen u časopisu „Antioxidants“, studija o polifenolima u kajsiji i njihovim efektima na zdravlje potvrđuje njen potencijal u prevenciji hroničnih oboljenja.
Pokret koji ne staje
Hunze hodaju satima dnevno po strmim stazama, nose teret i obrađuju zemlju rukama. Telo im radi sve do duboke starosti, što je možda i ključ zašto se ubrajaju u najzdraviji narod na planeti.
Misteriozno poreklo plemena Hunza
Njihovo poreklo i dalje zbunjuje istoričare. Svetlije su puti od svih okolnih naroda, a jezik buruški više liči na baskijski nego na ijedan susedni dijalekt.
Najpopularnija teorija kaže da su potomci vojnika Aleksandra Velikog koji su, umesto da nastave pohod, ostali zauvek na Himalajima.
Šta Srbi mogu da nauče od stogodišnjaka sa Himalaja
Iako većina nas ne može da se preseli u dolinu Hunza, možemo da pozajmimo njihove navike. Domaća kajsija, manje mesa u nedelji, više šetnje i odustajanje od kesica i konzervi nisu nikakva revolucija. To su stvari koje su naše bake radile bez razmišljanja.
Srpska bašta krije tihu apoteku. Kajsije, šljive, jabuke i orasi rastu nam ispred kuće, a često ih zamenjujemo industrijskim grickalicama.
Možda najzdraviji narod ne živi tako daleko kao što mislimo, već u navikama koje smo zaboravili.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com