Već više od 20 godina Botanički specijalni vrt Hamburg-Vandsbek bira otrovnu biljku godine, a za 2026. neslavna titula pripala je mahunarki koja se redovno nalazi na trpezama ne samo u Srbiji
Reč je o običnom pasulju (Phaseolus vulgaris), koji je na ovogodišnjoj listi nadmašio otrovnice kao što su brugmansija, kukurek i likovac.
Iako je izbor mnoge iznenadio, objava botaničke bašte ima za cilj da podigne svest o važnosti termičke obrade pasulja, piše nemački magazin Kraut und Rueben.
Naime, u popularnoj namirnici nalazi se fazin, toksin koji dovodi do zgrušavanja crvenih krvnih zrnaca i u većim količinama može biti i smrtonosan. Simptomi trovanja poput mučnine, bolova u stomaku, povraćanja i dijareje. Obično se javljaju dva do tri sata nakon konzumacije.
Prisutan je i lektin, poznat kao „antinutrijent“, jer sprečava apsorpciju pojednih hranljivih materija.
Međutim, fazin se u potpunosti neutrališe termičkom obradom u trajanju od najmanje 15 minuta na 100 stepeni Celzijusa.To je svakako mnogo kraće od vremena koje zahteva tradicionalna priprema, pa se pasulj može bez problema jesti.
Dobro je znati da se fazin se ne nalazi samo u različitim vrstama baštenskog pasulja, već i u drugim crvenom pasulju, pinto, crni, pa čak i u leblebiji i boraniji.
Zdravstvene koristi pasulja
Nakon što se kuvanjem neutrališe toksin iz pasulja, dobija se zapravo izuzetno zdravo jelo. Bogat je vlaknima, ali i biljnim proteinima.
Nauka kaže da je odličan za srce, jer je izvor rastvorljivih vlakana, koja imaju ključnu ulogu u regulisanju nivoa holesterola, a time i smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Pasulj je takođe izvor kalijuma i magnezijuma, minerala neophodnih za regulaciju krvnog pritiska. Kalijum pomaže da se neutrališe dejstvo natrijuma, opušta zidove krvnih sudova i podstiče zdraviji protok krvi. Magnezijum igra ključnu ulogu u održavanju normalne funkcije mišića i nerava. Naravno, i opuštanje krvnih sudova, što podržava zdravu cirkulaciju.
Odličan je i za regulisanje šećera u krvi, redovnu stolicu i negovanje korisnih bakterija u crevima.
Ko ne sme da jede pasulj
Iako je (kuvan) pasulj zdrav za većinu ljudi, nije pogodan za svakoga. Osobe sa određenim digestivnim tegobama, poput sindroma iritabilnog creva i autoimunim bolestima creva, poput Kronove bolesti mogu primetiti probleme. Naime, fermentabilni ugljeni hidrati u pasulju izazivaju gasove, nadutost i bol u stomaku.
Takođe, osobe sa retkim naslednim nedostatkom G6PD enzima treba da izbegavaju pasulj i srodne namirnice. Razlog je što mogu izazvati ozbiljnu reakciju, prenosi euronews.rs.
Onima koji su skloni stvaranju kamenca u bubregu savetuje se da ograniče unos određenih vrsta pasulja bogatih oksalatima. Kao i uvek, najbolje je konsultovati lekara ili nutricionistu pre nego što napravite veće promene u ishrani.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com