Nekoliko omiljenih porodičnih namirnica za doručak može biti opasno po vaše zdravlje. Na ovo su upozorili naučnici i objasnili da hemikalija, koja se oslobađa tokom procesa kuvanja, može povećati rizik od srčanog i moždanog udara za 60 odsto. Nazvana akrilamid, ova supstanca nastaje kada se skrobna hrana poput hleba, krompira i kafe zagreva, na primer tokom pečenja i prženja, piše Dejli mejl.
Akrilamid je prisutan u sagorelim ugljenim hidratima, kao što je prepečeni hleb, koji nastaju reakcijom između prirodnih šećera i toplote, izazivajući tamnjenje. Takođe se može naći u hrani proizvedenoj tokom industrijskog kuvanja, kao što je ultra-prerađena hrana, kao i u cigaretama i nekim kozmetičkim proizvodima. Zabrinutost da akrilamid u hrani može da izazove reakcije u telu koje bi mogle da izazovu rak kruži godinama, ali je sada tim španskih stručnjaka otkrio još jedan mogući rizik od konzumiranja akrilamida, odnosno kardiovaskularne bolesti.
Istraživači, koji su svoje nalaze objavili u časopisu Nutrients, proučavali su desetine studija iz 2007. godine, u kojima je učestvovalo više od 100.000 pojedinaca. Otkrili su da je veći unos akrilamida povezan i sa većim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih hitnih medicinskih stanja poput srčanog i moždanog udara, kao i sa smrću od ovih stanja. Istraživači sa više univerziteta i zdravstvenih vlasti su citirali studije koje pokazuju da su ekstremni nivoi akrilamida bili povezani sa 84 posto povećanim rizikom od kardiovaskularne smrti kod ranjivih ljudi, kao što su oni koji su pod rizikom od dijabetesa tipa 2. Visoka izloženost akrilamidu u ishrani povećava rizik od kardiovaskularne smrti između jedne trećine i dve trećine.
Oni su takođe citirali kinesku studiju koja je otkrila da ljudi sa višim nivoima izloženosti akrilamidu imaju između 47 i 67 procenata veću verovatnoću da će razviti kardiovaskularne bolesti u narednoj deceniji. U svim studijama, prosečan nivo akrilamida u ishrani kretao se od 32,6 do 57 mikrograma dnevno. Smatra se da je sadržaj akrilamida u prosečnoj kriški tosta približno 4,8 mikrograma po kriški, a ovaj sadržaj se udvostručuje kada se kriška tostira, objasnio je profesor Oliver Džons, stručnjak za hemiju sa Univerziteta RMIT u Melburnu.
Španski naučnici su rekli da iako nije jasno kako tačno akrilamid šteti kardiovaskularnom zdravlju, laboratorijski testovi sugerišu potencijalne mehanizme. Jedna teorija je da supstanca podstiče nakupljanje masti u tkivima tela, kao i povećanje upale, što bi moglo da doprinese prekursorima kardiovaskularnih problema kao što je gojaznost. Dodali su da je dalje istraživanje potencijalnih implikacija akrilamida na zdravlje srca od suštinskog značaja s obzirom na visoku izloženost u svakodnevnom životu. „To je sveprisutni zagađivač u preradi hrane kojem je čitava populacija nenamerno izložena tokom svog života. Izloženost akrilamidu dolazi ne samo od ultra-prerađene hrane, već i od domaće hrane i hrane iz restorana, čak i kada se koriste nove metode kuvanja kao što je npr. prženje na vrućem vazduhu“, napisali su istraživači.
Oni veruju da je pronalaženje načina da se smanji proizvodnja i potrošnja akrilamida jedna od najvažnijih oblasti istraživanja u prehrambenoj industriji, i kažu da je to kritično s obzirom na opšti nedostatak svesti o akrilamidu među opštom populacijom. „Stanovništvo uglavnom nije svesno proizvodnje akrilamida u domaćoj hrani i njegovog prisustva u njihovoj svakodnevnoj ishrani. Štaviše, pečena hrana se pogrešno doživljava kao privlačnija i ukusnija“, objasnili su oni. Problem je i povećana potrošnja ultra-prerađene hrane, posebno među adolescentima. Međutim, neki naučnici osporavaju kvalitet dokaza.
Prema Dejvidu Špigelhalteru, profesoru statistike na Univerzitetu u Kembridžu, osoba bi morala da pojede 160 zagorenih kriški tosta dnevno da bi to imalo zabrinjavajući efekat. Ipak, zdravstvene službe kao što je NHS objavile su savete o tome kako ljudi mogu da smanje izloženost akrilamidu. Ovo uključuje postizanje samo „zlatne boje“ umesto braon kada pečete, pržite ili pržite hranu sa skrobom. Zdravstvene vlasti takođe ističu opšte savete o ishrani da se jede dosta svežeg voća i povrća i da se favorizuju zdravije metode kuvanja, kao što je kuvanje na pari, što će takođe smanjiti izloženost akrilamidu.
(Večernji list)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com