Šta se dešava sa telom ako preskačete doručak, najnovije saznanja otkrivaju kako to utiče na vaše pamćenje

Šta se dešava sa telom ako preskačete doručak. Ovakva saznanja naučnika niko nije očekivao, i suprotna su od dosadašnjih.

Da li ste jedan od onih koji preskaču doručak? Naučnici otkrili šta se dešava sa telom ako preskačete doručak ili pauzirate 12 časova sa jelom u toku dana.

Preskakanje doručka ili bilo kog drugog obroka tokom posta generalno ne usporava brzinu razmišljanja i ne utiče na mentalnu oštrinu, pokazuju najnovija saznanja naučnika.

Intermitentni post, što znači nejedenje nekoliko uzastopnih sati svakog dana, postaje sve popularniji. Mnogi biraju da između obroka prođu osam ili deset sati. To je način ishrane koji smenjuje periode posta i jedenja. Ali ovaj put fokus je na tome kada jedete, a ne šta jedete.

Nova studija, čije je rezultate objavilo Američko psihološko udruženje, otkriva da je malo verovatno da će ovaj obrazac ishrane uticati na pojavu moždane magle ili smanjene kognitivne funkcije kod većine odraslih u kratkom roku.

„Iako je intermitentni post postao veoma popularan tokom godina. Postojala je i zabrinutost, često izražena u izrekama poput ‘Kada ste gladni, niste svoji’, da bi post mogao akutno da naruši mentalnu oštrinu“, rekao je Dejvid Moro, vanredni profesor psihologije na Univerzitetu u Oklandu i glavni autor studije.

„Moram reći da smo bili iznenađeni kada smo otkrili da rezultati naše analize protivreče široko rasprostranjenoj pretpostavci da post inherentno narušava sposobnost razmišljanja. U širokom spektru različitih zadataka, kognitivne performanse su ostale izuzetno stabilne. Mnogi ljudi veruju da preskakanje obroka dovodi do trenutnog pada mentalne oštrine. Ali naša sinteza dokaza sugeriše suprotno“, rekao je on.

Radeći sa kolegama, Moro je pregledao 71 prethodnu studiju u kojoj su upoređivane kognitivne performanse zdravih odraslih osoba koje su postile ili su nedavno jele.

Studije su ispitivale faktore kao što su pamćenje, donošenje odluka i brzina i tačnost reakcije.

Da li interminentni post narušava kognitivne sposobnosti?

Učesnici studije su postili različito vreme svakog dana, u proseku 12 sati.

„Otkrili smo da generalno nema doslednih dokaza da kratkoročni post narušava mentalne performanse. Pojedinci koji su postili su se ponašali veoma slično onima koji su nedavno jeli. To sugeriše da kognitivna funkcija ostaje stabilna čak i kada nema unosa hrane“, rekao je dr Moro.

Šta se dešava sa telom tokom preskakanja doručka ili ovakvog posta? On veruje da post „može biti koristan za ljudsko telo, a ne samo za gubitak težine“.

„Fiziološki, post pokreće važne metaboličke promene. Kada se zalihe glikogena iscrpe, telo koristi ketonska tela, koja proizvodi masno tkivo, kao alternativni izvor energije“, objasnio je on. Ketonska tela telo koristi kao alternativni izvor energije za mozak, srce i mišiće tokom gladovanja ili u slučaju dijabetesa.

„Novi dokazi ukazuju na to da oslanjanje na ketona može pružiti veće zdravstvene koristi, modulirati hormonski sistem i aktivirati procese obnove ćelija povezane sa dugovečnošću“, rekao je Moro.

Istraživači su rekli da imaju dokaze da funkcija mozga opada nakon 12-časovnog posta. Ovaj efekat je primećen i kod dece, koja su činila manji broj učesnika studije.

„Značajan pad kognitivnih funkcija je primećen kod dece tokom posta. To podržava prethodne studije koje ističu važnost doručka kada je u pitanju kognitivna funkcija kod mlađih starosnih grupa“, rekao je Moro.

Analiza je obuhvatila 3.484 učesnika, a rezultati su objavljeni u časopisu Psychological Bulletin.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com