Zaboravite na egzotičnu superhranu: „Obični“ sastojci iz kuhinja naših baka jačaju imunitet i štede novac

Zaboravljena klasična superhrana iz kuhinje naših baka jača imunitet, ali i donosi uštede. Zaboravite na skupu egzotičnu hranu.

Zaboravite na egzotičnu superhranu sa druge strane sveta. Ono što su naše bake nekada jele sada je ponovo u fokusu jer nudi isto, a često i više, za zdravlje

Superhrana je poslednjih godina postala sinonim za imunitet, energiju i oporavak. Međutim, često dolazi sa visokom cenom i dugim putovanjem do tanjira. Istovremeno, brojni domaći sastojci koji su nekada bili deo svakodnevnog života imaju podjednako jak nutritivni profil i lako se uklapaju u vašu ishranu.

Zaboravljeni klasik

Semenke lana mogu izgledati skromno, ali su veoma nutritivno bogate. Sadrže rastvorljiva vlakna, omega-3 masne kiseline biljnog porekla i antioksidante, kao i umerenu količinu proteina.

Meta-analiza nekoliko studija pokazuje da mogu pomoći u snižavanju holesterola. A njihova vlakna stimulišu varenje i doprinose redovnoj stolici. Za najbolje rezultate, trebalo bi ih konzumirati mlevene, jer cele semenke često prolaze kroz digestivni sistem nesvarene. Dve kašike dnevno mogu se lako dodati u jogurt, smutije ili kašu, uz dovoljan unos tečnosti.

Proso je prirodno bez glutena i dobar je izbor za one koji ga izbegavaju. Bogato je složenim ugljenim hidratima koji stabilizuju šećer u krvi, ali i proteinima, vlaknima i mineralima poput gvožđa, magnezijuma i cinka.

Istraživanja pokazuju da redovna konzumacija prosa može pomoći u regulisanju šećera u krvi i smanjenju rizika od metaboličkih poremećaja, sa pozitivnim efektom na zdravlje srca. U praksi, to znači duži osećaj sitosti i stabilniju energiju tokom celog dana.

Klasična superhrana često podcenjena

Orasi su klasična superhrana koja se često potcenjuje. Zaboravite na egzotičnu superhranu, orasi sadrže omega-3 masne kiseline biljnog porekla, kvalitetne proteine i antioksidante, i minerale poput magnezijuma i kalijuma. Studije sugerišu da redovna konzumacija orašastih plodova može biti povezana sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Dovoljna je mala šaka dnevno, bilo kao užina ili dodata salatama i jogurtu.

Crna ribizla se ističe po visokom sadržaju vitamina C, često većem nego u citrusnom voću. Takođe sadrži moćne antioksidante i ima antiinflamatorna svojstva. Studija sprovedena na fudbalerima pokazala je da redovna konzumacija crne ribizle smanjuje inflamatorne reakcije i umor nakon vežbanja, što ukazuje na njen potencijal za oporavak.

Lako se može uključiti u ishranu – sveža, zamrznuta ili dodati u jogurt, kašu ili smutije.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com