Na danaĆĄnji dan 8. mart
2020 – Italija je prva zemlja u Evropi koja je zbog ĆĄirenja korona virusa uvela karantin u severnom regionu Lombardiji i 14 provincija u kojima ĆŸivi viĆĄe od 15 miliona ljudi, kao i dodatne mere za celu zemlju.
1500 – Portugalski moreplovac Pedro Alvarez Kabral (Cabral) krenuo je iz Lisabona na put u Indiju. PromenivĆĄi dotad poznatu rutu, udaljio se od afriÄke obale u pravcu zapada, prema JuĆŸnoj Americi i tako otkrio danaĆĄnji Brazil, proglasivĆĄi ga portugalskom kolonijom. Iste godine brazilsku obalu otkrio je Ć panac ViÄente Pinzon (Vicente).
1846 – U Beogradu je otvorena prva Äitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko ÄitaliĆĄte, kasnije ÄitaliĆĄte beogradsko.
1879 – Rodjen je srpski slikar i vajar Mihailo MilovanoviÄ, jedan od osnivaÄa UdruĆŸenja likovnih umetnika Srbije, ratni slikar Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svetskom ratu, autor Äuvenih portreta srpskih vojvoda Radomira Putnika, Ćœivojina MiĆĄiÄa, Stepe StepanoviÄa i Petra BojoviÄa, kralja Petra I KaradjordjeviÄa i regenta Aleksandra KaradjordjeviÄa.
1879 – Rodjen je nemaÄki hemiÄar i fiziÄar Oto Han (Otto Hahn), koji je s Fricom Ć trasmanom (Fritz Strassmann) 1939. otkrio cepanje jezgra atoma urana pomoÄu neutrona, Äime je otvorio eru nuklearnih reaktora. Dobitnik je Nobelove nagrade za hemiju 1944.
1889 – Umro je ĆĄvedski brodski inĆŸenjer i pronalazaÄ DĆŸon Erikson (John Ericsson), izumitelj prvog uspeĆĄnog brodskog vijka.
1910 – U Kopenhagenu je odrĆŸana Druga konferencija ĆŸena socijalista, na inicijativu nemaÄke revolucionarke Klare Cetkin (Clara Zetkin). Na ovoj konferenciji je ustanovljen praznik Dan ĆŸena u znak seÄanja na demonstracije ameriÄkih ĆŸena u Äikagu 8. marta 1909. Prva proslava Dana ĆŸena u Srbiji odrĆŸana je 1914.
1917 – Nemirima i ĆĄtrajkovima u Petrogradu, poÄela je „Februarska revolucija“ u Rusiji.
1921 – Francuske trupe su uĆĄle u Diseldorf i druge gradove u Ruru poĆĄto NemaÄka nije isplatila ratnu ĆĄtetu, ĆĄto je bila obavezna prema Versajskom mirovnom ugovoru potpisanom posle Prvog svetskog rata.
1922 – U Zagrebu je izvrĆĄena smrtna kazna veĆĄanjem nad Alijom AlijagiÄem, koji je 1921. u Delnicama izvrĆĄio atentat na jugoslovenskog ministra unutraĆĄnjih poslova Milorada DraĆĄkoviÄa, tvorca Obznane, vladine uredbe kojom je zabranjen rad KomunistiÄke partije Jugoslavije.
1942 – Japanske trupe su u Drugom svetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun, dan nakon ĆĄto su grad napustili Britanci.
1942 – Umro je kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka (Jose Raoul Capablanca), svetski prvak u ĆĄahu od 1921. do 1927. Titulu je osvojio pobedivĆĄi u meÄu nemaÄkog velemajstora Emanuela Laskera, a izgubio je od ruskog velemajstora Aleksandra Aljehina.
1950 – Sovjetski marĆĄal Kliment VoroĆĄilov objavio je da je SSSR u septembru 1949. isprobao atomsku bombu, u vreme kada se smatralo da je SAD jedina drĆŸava koja poseduje nuklearno naoruĆŸanje.
1965 – U JuĆŸni Vijetnam se iskrcalo 3.500 ameriÄkih marinaca, Äime je poÄelo masovno ukljuÄenje kopnenih trupa SAD u Vijetnamski rat. PoÄetkom 1968. broj ameriÄkih trupa u JuĆŸnom Vijetnamu popeo se na 525.000.
1971 – Bokser DĆŸo Frejzer pobedio Mohameda Alija i osvojio titulu apsolutnog prvaka sveta u teĆĄkoj kategoriji. U „meÄu veka“ u njujorĆĄkom Medison skver gardenu Ali je pokuĆĄao da povrati titulu svetskog ĆĄampiona koja mu je bila oduzeta 1968. godine zbog odbijanja da ode u Vijetnamski rat. Ali nije uspeo da povrati staru formu, bio je sporiji i teĆŸi nego ranije i Frejzer je pobedio odlukom sudija posle 15 rundi.
1973 – U eksploziji automobila bombe, koju su podmetnuli pripadnici IRA-e ispred zgrade glavnog londonskog suda (Old Bailey) i sediĆĄta Skotland Jarda u Londonu, poginula je jedna osoba, a ranjeno je 238.
1993 – Uz posredovanje Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta iz logora u Bosni i Hercegovini puĆĄteno je 5.540 zarobljenika zatoÄenih tokom bosanskog rata. Prema saznanjima te organizacije ostalo je zatoÄeno joĆĄ 3.100 zarobljenika u srpskim, hrvatskim i muslimanskim logorima.
1994 – ViĆĄe od 100 intelektualaca iz celog sveta potpisalo je Apel svim evropskim vladama i UN zahtevajuÄi da spreÄe masakre u Bosni i na teritoriji cele bivĆĄe Jugoslavije i da SR Jugoslavija preda teĆĄko naoruĆŸanje UN. Ukoliko jugoslovenske vlasti to odbiju, zatraĆŸeno je da se njeno naoruĆŸanje uniĆĄti bombardovanjem iz vazduha, „maksimalno ĆĄtedeÄi ljudske ĆŸivote“.
1999 – Vojska Ć ri Lanke je u blickrig operaciji zauzela viĆĄe od 500 kvadratnih kilometara teritorije na severu zemlje, koji je bio pod kontrolom separatistiÄke gerilske grupe Tamilski tigrovi. U sukobima separatista i vladinih snaga od 1983. poginulo je oko 57.000 ljudi.
2001 – NATO je odobrio ulazak jugoslovenskih vojno-policijskih snaga u prvi sektor Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici Srbije i Kosova. Zona kopnene bezbednosti uspostavljena je na osnovu Kumanovskog sporazuma, koji su u junu 1999. potpisali NATO i Vojska Jugoslavije po zavrĆĄetku vazduĆĄnih udara NATO na SR Jugoslaviju. Jugoslovenske snage uĆĄle su u prvi sektor 14. marta.
2001 – Medjunarodni sud za ratne zloÄine u Hagu formirao je poseban tim za istragu zloÄina OslobodilaÄke vojske Kosova. Prve optuĆŸnice protiv Albanaca sa Kosova podignute su u februaru 2003.
2001 – U 102. godini umrla je Dam Ninet de Valoa (Dame Ninette de Valois), balerina i osnivaÄ Britanskog kraljevskog baleta.
2004 – Tribunal u Hagu otpeÄatio je optuĆŸnice protiv hrvatskih generala Mladena MarkaÄa i Ivana Äermaka, za zloÄine nad srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom vojne akcije Oluja u avgustu 1995. Nakon toga obojica su se dobrovoljno predali tom sudu, koji ih je oslobodio krivice, Äermaka 2011. a MarkaÄa godinu dana kasnije.
2005 – U specijalnoj operaciji u ÄeÄeniji ubijen je lider separatista Aslan Mashadov, kojeg Moskva tereti za seriju smrtonosnih napada u Rusiji, ukljuÄujuÄi i otmicu u ĆĄkoli u Beslanu, kada je poginulo oko 400 talaca, od kojih su polovina bila deca.
2010 – U verskim sukobima u centralnoj Nigeriji poginulo je najmanje 500 osoba.
2013 – Umro je Evald Hajnrih fon Klajst (Ewald Heinrich von Kleist) poslednji ĆŸivi uÄesnik neuspelog atentata na Adolfa Hitlera 1944. godine.
2014 – Avion kompanije Malezija erlajns sa 239 putnika i Älanova posade na relaciji Kuala Lumpur – Peking izgubio je kontakt s kontrolom leta u Vijetnamu. Uprkos opseĆŸnoj potrazi u koju se ukljuÄilo viĆĄe drĆŸava, njegova sudbina ostala je nepoznata.
2017 – Blizu dve milijarde evra duguje Velika Britanija Evropskoj uniji zbog propusta u naplati carine za kinesku robu koja je preko te zemlje uĆĄla na trĆŸiĆĄte Unije.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.