„SaverÅ¡ena oluja“ protutnjala Volstritom
NJUJORK – NJujorÅ¡ku berzu pogodila je prava „savrÅ¡ena oluja“ u ponedeljak, jer su investitori u paniÄnom strahu od Å¡irenja koronavirusa i saudijsko-ruskog rata s cenama nafte krenuli u besomuÄnu rasprodaju kompanijskih akcija po znatno niÅŸim cenama, slistivÅ¡i vrednost berzanskih indeksa.
Industrijski indeks Dau DÅœons je izgubio 2.013,7 poena ili 7,79 odsto vrednosti usled pada akcija Boinga, Epla, Goldman Saksa i Katerpilara, koje su ovaj indeks „koÅ¡tale“ najmanje 100 bodova.
Dau je trgovanje zakljuÄio na nivou od 23.851,02 poena, Å¡to predstavlja njegov najgori trgovaÄki dan od 15. oktobra 2008. kada je pao 7,87 procenata, izveÅ¡tava CNBC.
Indeks S&P 500 je potonuo za 7,6 odsto na 2.746,56 poena, najviÅ¡e od 1. decembra 2008, jer su se investitori oslobaÄali akcija finansijskih i energetskih kompanija.
U indeksnoj korpi S&P 500 nalaze se naftni giganti poput Ekson Mobajla, Hesa i Maraton Ojla, koji su zavrÅ¡ili trgovanje sa padom od preko 20 odsto. Akcije finansijskih kompanija su pale za viÅ¡e od 10 procenata, pri Äemu su banke „JPMorgan“, Sitigrupa i Benk ov Amerika zabeleÅŸile gubitak od preko 13 posto.
Tehnološki indeks Nasdak Kompozit je zabeleşio minus od 7,29 procenata, da bi dan završio na 7.950,68 poena.
Masovna rasprodaja koja je poÄela posle samo nekoliko minuta od otvaranja trgovanja bila je kljuÄni okidaÄ kolapsa na Volstritu, koji je uzrokovao da trgovanje bude obustavljeno na 15 minuta nakon Äega je ponovo obnovljeno u 9:49 sato po istoÄnoameriÄkom vremenu.
JuÄeraÅ¡nji oÅ¡tar pad usledio je nakon jednonedeljnih oscilacija cena akcija zbog kojih je indeks S&P 500 beleÅŸio uspone i padove za viÅ¡e od 2,5 odsto tokom Äetiri uzastopna dana.
Investitori su nastavili da traÅŸe sigurniju imovinu za svoja ulaganja zbog pojaÄanog straha da Äe koronavirus zaustaviti globalne lance snabdevanja i gurnuti ekonomiju u recesiju.
Na veliki berzanski potres uticala je i odluka Saudijske Arabij da smanji svoje zvaniÄne prodajne cene nafte za april, Å¡to je u potpunoj suprotnosti sa njenim ranijim zalaganjima da se dodatnim rezanjem pumpanja pruÅŸi podrÅ¡ka naftnom trÅŸiÅ¡tu. Ovu neoÄekvanu odluku, Rijad je doneo nakon kraha pregovora s Rusijom o dodatnom smanjenju proizvodnje „crnog zlata“.
Zlato, koje investitori preferiraju kao jedno od sigurnih utoÄiÅ¡ta u vreme kriza, premaÅ¡ilo je cenu od 1.700 dolara po unci, dostigavÅ¡i najviÅ¡i nivo od decembra 2012. Cena bakra se meÄutim spustila na najniÅŸi nivo u viÅ¡e od tri godine, na 2,46 dolara.
Bakar se smatra barometrom ekonomske traÅŸnje u Å¡irem smislu, s obzirom na njegovu primenu u elektroindustriji i proizvodnom sektoru.
NjujorÅ¡ka filijala Federalnih rezervi je najavila u ponedeljak da Äe poveÄati koliÄinu novca koji nudi bankama za njihove kratkoroÄne potrebe za finansiranjem. Da bi obezbedila nesmetano funkcionisanje trÅŸiÅ¡ta finansiranja, FED je saopÅ¡tio da Äe do Äetvrtka poveÄati iznos sredstava za repo operacije za prekonoÄne pozajmice sa 100 milijardi na 150 milijardi dolara.
Akteri na valutnim trÅŸiÅ¡tima oÄekuju da Äe ameriÄka centralna banka smanjiti referentnu kamatnu stopu za tri Äetvrtine procentnog poena na sednici sledeÄe nedelje.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.