U trendu

Evo šta koronavirus radi ljudskom telu!

Puno toga još nije poznato o koronavirusu, ali pouzdano se zna koliko razoran može biti za ljudski organizam. Što se zapravo događa ljudskom telu usled borbe s koronavirusom? Pogledajmo od organa do organa.

Koronavirus, toliko genetski nalikuje SARS-u, da su ga prozvali i njegovim naslednikom, piše National Geographic.

Pluća: Nulta tačka

U većini slučajeva, bolest počinje i završava se u plućima, jer i sam koronavirus predstavlja bolest disajnih organa. Ovakva zaraza se prenosi iskašljavanjem zaraznih klica. Simptomi u početku slični su prehladi: pacijent oseća groznicu i kašlje. Stanje se, zatim, može pogoršati i tada nastaje upala pluća.

Prema dosadašnjim podacima, 82% zaraženih pokazalo je blage simptome bolesti, dok su ostali slučajevi teško oboleli ili kritični.

Bolest nastaje tako što koronavirus za kratko vreme napadne pluća. Sluz štiti pluća od patogena i onemogućuje sušenje pluća, dok trepljaste stanice uklanjaju viruse. Kao i SARS, koronavirus napada trepljaste stanice, čime dopušta tečnosti i česticama spolja da uđu u pluća.

Tada se naš imunološki sistem aktivira prisustvom virusnog uljeza. Nastaje upala, koja je inače lokalizovana tamo gde je potrebno. Ipak, može doći do prejakog odgovora organizma na virusnu infekciju, pa naš imunološki sistem počne da uništava sve pred sobom, uključujući i zdravo tkivo.

Time ulazimo u poslednju fazu. Nastavlja se razaranje pluća, koje može imati smrtni ishod. Ako pacijent i preživi, moguća su trajna oštećenja. Na primer, mnogi preživeli pacijenti koji su bolovali od SARS-a su dobili ožiljke na plućima nalik pčelinjem saću. U ovoj fazi, pacijentima je potrebna pomoć mehaničke ventilacije kako bi mogli da dišu.

Usled upale, opna između plućne kese i krvnih žila slabi i počinje da propuštati tečnost, što je uzrok smrti kod teško obolelih slučajeva.

Želudac: Ulaz u organizam

Retki su ljudi zaraženi koronavirusom koji imaju dijareju i bol u stomaku. Još ne postoje podaci o tome da li gastrointestinalni simptomi zastupljeni u slučaju ove zaraze. Ako se pitate kakve veze bolest disajnih puteva ima sa želucem i crevima, odgovor leži u prirodi svakog virusa da se veže za belančevine koje čovek unosi u svoj organizam. Želudac je siguran način ulaska u ljudsko telo za viruse.

Ne zna se može li koronavirus, kao što je to slučaj sa SARS-om i MERS-om, da prodre u debelo i tanko crevo i da izazove ozbiljan oblik dijareje. Prema podacima dve nedavne studije, koronavirus je pronađen i u uzorcima stolice zaraženih, te je nužno ispitati može li se zaraza preneti i tim putem.

Krvotok: Haotično stanje

Usled već spomenutog prejakog odgovora imunološkog sistema na infekciju, i drugi sistemi u ljudskom telu mogu biti pogođeni koronavirusom. U retkim slučajevima, pacijenti su pretrpeli srčani udar, kao i akutno oštećenje bubrega. Ipak, Anđela Rasmuzen, virusolog sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku, smatra da je ono što se događa u krvotoku takozvana „bujica citokina“.

Citokini su belančevine koje upozoravaju imunološki sistem gde se javila infekcija, kako bi se uništilo zaraženo tkivo i spasio ostatak organizma. Problem je u tome što koronavirus izaziva prejak odgovor imunološkog sistema, koji potom osim zaraženih stanica napada i zdravo tkivo.

Zapravo, dolazi do unutrašnjeg krvarenja, kako kaže Rasmuzenova. U nekim od najtežih slučajeva, organi prestaju sa radom usled citokina i smanjenog kapaciteta unošenja kiseonika u telo. Naučnici nastoje da otkriju u kakvoj vezi su hronične bolesti, poput srčanih problema ili dijabetesa, sa komplikacijama koje izaziva virus.

Jetra: Kolateralna šteta

Virusi koji se prenose sa životinje na čoveka, što je slučaj s koronavirusom, često pogađaju i jetru. Budući da je jetra veoma vaskularan organ, virus vrlo lako može stići do nje krvotokom.

Jetra proizvodi enzim koji ubrzava hemijske procese unutar našeg tela. U zdravom organizmu, ćelije jetre neprestano odumiru i oslobađaju enzime u krvotok.

Problem nastaje onda kada enzimi preplave krvotok, što je učestalo kod pacijenata obolelih od SARS-a i MERS-a. Naučnici nisu u potpunosti sigurni kako virusi disajnih organa pogađaju jetru. Postoji verovatnoća da je zaraze direktno ili da dođe do ozbiljne upale zbog odgovora imunološkog sistema na zarazu.

Prestanak rada jetre u slučaju virusa SARS-a nije bio uzrok smrti pacijenata. Češće se događalo da pacijent boluje od sistemne infekcije, pa osim jetre, ima probleme i s plućima i bubrezima.

(B92, Klix.ba)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pogledaj komentare (2)