U trendu

I bogati umiru, ali duže žive

Uoči 90. rođendana (i 64 godine vladavine) kraljica Elizabete i dalje putuje po svetu, jaše konja, prisustvuje državnim svečanostima… Njena dugovečnost i dobro zdravlje česta je tema mnogih medija na Ostrvu, a list „Gardijan” je nedavno objavio istraživački tekst o tome koliko bogatstvo doprinosi da se dožive pozne godine. U Britaniji ima 2,6 miliona starijih od 80 godina, a rezultati jednog istraživanja sprovedenog od 2006. do 2016. među tom starosnom grupom pokazuju da su oni sa „debljim” bankovnim računom poživeli šest godina duže od svojih ispisnika. Za Britaniju je karakteristično i da duboka starost nije samo životarenje. Pripadnici kluba „80 plus” okopavaju svoje baštice, sami vezuju sebi pertle, druže se u seniorskim klubovima i čitaju novine i knjige, jer žele da budu u toku…

U Srbiji je, prema popisu iz 2011, bilo 81.550 starijih od 80 godina. Zanimljivo je da se u našoj zemlji gotovo kao narodna poslovica citira teza prvog srpskog gerontologa, prof. dr Petra Korolije, koji je tvrdio da svako ko „prođe ispod dve sekire”, to jest nadživi 77 godina, ima izgleda da doživi duboku starost, pa čak i trocifreni rođendan.

Prof. Dr Olgica Popović Mladenović, specijalista fizikalne medicine, negira da bogati ljudi češće dožive duboku starost. Ipak, priznaje da je starost lepša i zdravija ako počiva na finansijskoj sigurnosti, odnosno ušteđevini, koju ona naziva baznim novcem.

– To nije penzija, već novac koji je namenski sačuvan da se troši u starosti – za lekove, kvalitetnu ishrana i negu. Naravno, da će mnogi lekari reći da nema starosti bez dobre genetike, ali veoma je važno da li čovek sebi može da priušti zdravu ishranu, druženje i fizičku aktivnost. Verujem i da je rad izuzetno važan činilac dugovečnosti – kaže naša sagovornica. Ona ističe i da je angažman u porodici bitan za životnu vitalnost.

– Kod svojih pacijentkinja koje čuvaju unuke, vode ih u školu i pomažu u domaćinstvu, uočavam vedrinu, optimizam i volju za životom – kaže ova lekarka.

Dr Popović Mladenović primećuje i da lepu starost imaju one osobe koje penzionerske dane provode u vikendicama, udovice, koje su na „Fejsbuku” pronašle društvo, oni koji su se u trećem dobu pridružili planinarima i svaki vikend provode u prirodi – za male pare.

Ni vaskularni hirurg dr Milena Jauković ne smatra da je mnogo novca najbitniji faktor za dugovečnost. Barem ne u Srbiji.

– Poznajem mnogo Beograđanki koje su doživele 90 i više godina, a koje nisu vek provele u izobilju. Inače, kod nas životni vek žena je duži nego muškaraca, iako češće boluju. Prema mom iskustvu, muškarci češće dožive duboku starost ukoliko su se bavili umetničkim zanimanjima – napominje dr Jauković.

U večnoj potrazi za tajnom dugovečnosti, pojedini istraživači pokušali su da otkriju delove planete koji, barem statistički, daju veću šansu za duboku starost.

Den Betner, pisac i istraživač časopisa „Nacionalna geografija”, označio je pet takvih oblasti, pravih oaza srećne i zdrave starosti. To su provincija Nuoro na Sardiniji, japansko ostrvo Okinava, poluostrvo Nikoja na Kostariki, mesto Loma Linda u Kaliforniji i grčko ostrvo Ikarija.

Betner je zabeležio i priču Grka Stanatisa Moraitisa (97) kojem su u šezdesetim rekli da boluje od raka u odmaklom stadijumu. Grk se vratio u svoje rodno mesto, na pomenuto ostrvo Ikariju, i u osamdesetim godinama je otputovao u Ameriku da svojim doktorima kaže da je njegov rak pluća nestao. Kaže da nije imao kome to da ispriča, jer su njegovi lekari u međuvremenu – umrli.

Selo Osanica kod Žagubice i selo Trnovče kod Petrovca na Mlavi mesta su u kojima žive najstariji žitelji naše zemlje. Svojevrsnim „srpskim Kavkazom” moglo bi da se smatra područje Homolja, u kome najviše stanovnika doživi stoti rođendan – podatak je našeg poznatog kardiologa prof. dr Maksimilijana Kocijančića, koji je objavio u knjizi „Put u dugovečnost”.

(Politika)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar