Brborić: Ćirilica je identitetska kategorija
BEOGRAD – Okrugli sto o Upotrebi ćirilice u javnom prostoru održan je danas u Filološkom fakultetu u Beogradu u okviru 49. Mađunarodnog naučnog sastanka slavista u Vukove dane u organizaciji Ministarstva kulture i informisanja.
Među eminetnim slavistima kao učesnik okruglog stola našao se i Veljko Brborić profesor na Katedri za Srpski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu.
On je u izjavi za Tanjug napomenuo da se svakog septembra u Beogradu okupljaju studenti iz različitih slavističkih centara sa različitih kontinenata koji po bilo kom osnovu u svojim državama uče srpski jezik i dolaze ovde na tronedeljni kurs srpskog jezika i kulture.
„Ove godine imamo studente iz 17 država, ali u Beograd dolaze i slavisti iz celog sveta koji razmenjju naučna mišljenja. Sa naših skupova se štampaju zbornici i mi sada imamo ediciju od stotinu knjiga. Ove godine smo iskoristili priliku da u okviru naučnog sastanka slavista napravimo okrugli sto o sluubenoj jezika i pisma Zapravo da podelimo sa kolegama naše muke i dileme“ kazao je Brborić i dodao da ako samo šetamo Beogradom i gledamo medijski prostor Srbije zaključujemo da ćirilice nema.
„Naša namera i ukupna priča o ćirilici nije nametanje ćirilice i ukidanje latinice u javnoj komunikaciji. Namera nam je da afirmišemo nacionalni jezik i nacionalno pismo jer je i jedno i drugo identitetska kategorija“ kazao je Brborić.
Prema njegovim rečima, sticajem trazličitih okolnosti, zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma u Srbiji je veoma vremešan.
„Taj zakon je iz 1991. godine i od tada se znatno promenila i naša istorija i naša geografija.Poštujemo međunarodne standarde, i prava jezičkih manjina su usklađena sa svim evropskim standardima. Pripadnici nacionalnih manjina u Srbiji imaju svoj jezik, svoje obrazovanje…Imena škola i gradova ispisana su jezik nacionalnih manjina koji ih pohađaju i koji u njima žive. Srbija više vodi računa o jezicima nacionalnih manjina nego svom jeziku i nacionalnom pismu“ kazao je Brborić.
Kako kaže urađen je novi predlog zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma u Srbiji.
„Tj. zakon je bio na javnoj raspravi i sticajem nekih okolnosti nije više od 18 meseci u skupštinskoj proceduri. Nadamo se da će se to konačno deseti jer nam nije namera da nekog ružimo već nam je želja da kao jezički stručnjaci budemo odgovorni prema sebi i prema drugima. Želimo odgovornu jezičku politiku“ kazao je Brborić.
Za njega nema dileme da nikome ništa loše neće doneti ćirilični natpisi određenim institucijama i zgradama kompanija u Beogradu i Srbiji.
„Ako su Mekdonalds i Raiffiesen banka u Bugarskoj koja je clanica Evropske Unije napisani ćirilicom, zašto to ne može biti u Beogradu“ kazao je Brborić.
Ljiljana Bajić dekan Filološkog fakulteta u Beogradu napominje da tema današnjeg okruglog stola može da se sagledava iz različitih aspekata.
„Naša ideja na današnjem razgovoru je da osvetlimo naučni kontekst upotrebe ćirilice u javnoj komunikaciji. Pozivam i institucije da se uključe u rešavanje ovog veoma važnog pitanja“ kazala je Bajić.
Uvodničar na današnjem okruglom stolu bio je profesor Miloš Kovačević koji je napomenuo da je neprekinutost sa zakonskim rešenjima iz socijalističkog peroda najveći problem oko rešavanja uptrebe ćirilice u javnoj komunikaciji.
„Takav problem postoji samo u Srbiji od svih država nastalih raspadom Jugoslavije. Naša namera je da novim predlogom zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma u Srbiji izjednačimo zakonsku regalutaivu sa rešenjima u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije. Samo u Srbiji postoji zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama. Svuda su to zakoni o jeziku i pismu. Naša ideja da službenu jezika i pisma vratimo u školski sistem što sada nije slučaj. Službena upotreba jezika i pisama se odnosi na državnu upravu“, kazao je Kovačević.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.