IzloĹžba „Empatija“ u Kulturnom centru Beograda
BEOGRAD – Povodom MeÄunarodnog dana nestalih, od 31. avgusta do 9. septembra u Kulturnom centru Beograda biÄe postavljena izloĹžba video radova studentata na temu nestalih lica pod nazivom „Empatija“.
IzloĹžbu organizuju MeÄunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK), Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu i Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci u saradnji sa Koordinacijom srpskih udruĹženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivĹĄe Jugoslavije.
Nakon proĹĄlogodiĹĄnje izloĹžbe na temu nestalih lica pod nazivom „Nestali“, ovogodiĹĄnja izloĹžba tretira istu temu, s naglaskom na saoseÄanje sa porodicama nestalih koje preko 20 godina pokuĹĄavaju da saznaju ĹĄta se desilo sa njihovim najmilijima i gde se oni nalaze.
Projekat „Empatija“ okupio je umetnike iz Beograda i Rijeke, koji su na postavljenu temu odgovorili kroz razliÄite medije, video radove, video instalacije i animirane filmove.
Umetnici Luka Tilinger i Tatjana GadĹža radili su animirane radove kroz klasiÄni crtaÄki postupak.
Sandra KordiÄ i Mina RadoviÄ realizovali su video radove sa snaĹžnim asocijativnim elementima na temu teskobe i saoseÄanja, Melinda Kostelac kroz video instalaciju posmatra nestajanje izgubljene zemlje, a Rino Banko reĹĄava ambijentalna emotivna stanja takoÄe u formi video instalacije.
Jedan od saradnika na projektu je i pisac Vladimir MiliÄeviÄ koji kaĹže da empatija podrazumeva Äovekovu sposobnost da se stavi na mesto drugog Äoveka kako bi razumeo ĹĄta on proĹživljava i oseÄa, a da bi to bilo moguÄe, neophodno je doÄi u odnos, ili na bilo koji naÄin biti svestan postojanja drugog Äoveka i njegovog problema.
„Jednostavno reÄeno, potrebna je vidljivost, ĹĄto u previĹĄe buÄnoj i uzavreloj javnoj sferi danaĹĄnjice podrazumeva mukotrpan i Äesto muÄan proces. Pa ipak, sam taj proces pun borbe i neizvesnosti, nikako ne moĹže objasniti kako je moguÄe da ljudi, koji samo pokuĹĄavaju da pronaÄu svoje najmilije, one kojima se u ratovima izgubio svaki trag, u ĹĄiroj javnosti uporno ostaju nedovoljno vidljivi i to joĹĄ toliko dugo. I ĹĄta je to ĹĄto nedostaje? Vidljivost ili empatija?“, primeÄuje MilÄeviÄ.
Sanja IvaniĹĄ u ime MKCK navodi da od ukupno 35.000 nestalih u ratovima u bivĹĄoj Jugoslaviji, koliko je prijavljeno MKCK-u, njihove porodice joĹĄ uvek tragaju za preko 10.000 ljudi u celom regionu.
„Tokom 2019, do juna meseca reĹĄena su samo 32 sluÄaja nestalih lica. To je veoma zabrinjavajuÄe. UmetniÄkim izrazom radovi Äe pokuĹĄati da stave naglasak na Äoveka i patnje koje ove porodice svakodnevno preĹživljavaju i prenesu poruku da je pitanje nestalih lica pre svega humanitrano pitanje. IzloĹžbom Ĺželimo da skrenemo paĹžnju javnosti na patnje i potrebe ovih porodica“, objasnila je IvaniĹĄ.
Autor projekta i kustos izloĹžbe i ove godine je profesor Marko LaÄuĹĄiÄ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.