IzloĹžba o ruskim piscima u emigraciji u Biblioteci grada
BEOGRAD – Ambasador Ruske federacije u Srbiji Aleksandar Äepurin otvorio je danas u Pozajmnom odeljenju Biblioteke grada Beograda izloĹžbu „Izgnanici bez svoje volje“ o ruskim piscima u emigraciji, prireÄenu povodom 100 godina od dolaska ruske emigracije u Srbiju, tadaĹĄnju Kraljevinu SHS.
Äepurin je istakao da postavka, koju je Biblioteci grada Beograda ustupio Ruski fond kulture, svedoÄi o vrlo bitnom momentu za istoriju odnosa Srbije i Rusije i izrazio nadu da Äe izloĹžba „Izgnanici bez svoje volje“ dati dodatni doprinos razumevanju dva naroda.
IzloĹžba otkriva istoriju Ĺživota pisaca u egzilu i prikazuje pisma, beleĹĄke, autograme, fotografije I.A. Bunjina, I.S. Ĺ meleva, N.A. Teffi, A.M. Remizova, B.G. Pantelejmonova, K.D. Baljmonta.
Na izloĹžbi se mogu videti novine i Äasopisi ruskih emigranata koji su u posedu Srpskog bibliofilskog druĹĄtva Srbije, knjige i monografske publikacije koje Biblioteka grada Beograda poseduje o ruskoj emigraciji, a drugi deo prikazuje ruske emigrante koji su svoj talenat i stvaralaĹĄtvo ispoljili u Beogradu, pre svega strip crtaÄe (GolovÄenko, IvkoviÄ, Kuznecov, LobaÄov, Navoev, Ranhner, Soloviev i Ĺ enĹĄin) i njihove izuzetne ilustracije dela srpske knjiĹževnosti i srpskih tema iz Ĺživota.
Deo postavke saÄinjavaju njihovi liÄni predmeti, pasoĹĄi, pisma, fotografije, prijave boraviĹĄta i drugo, a tu je i segment „Ruski strip kraljevine Jugoslavije“ koji je za ovu priliku ustupila autorka izloĹžbe prof. dr Irina AntanasijeviÄ, profesor ruske knjiĹževnosti na FiloloĹĄkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Direktorka BGB-a Jasmina Ninkov je istakla da izloĹžba predstavlja liÄna svedoÄenja pisaca i strip crtaÄa koji su pre 100 godina doĹĄli u Beograd i uticali na njegovu kulturnu istoriju.
Biblioteka grada Beograda je od Ruskog fonda dobila preko 2.000 vrednih i luksuznih izdanja knjiga za decu i odrasle i multimedijalnu graÄu koja se nalazi ogranku „Vladimir Desnica“ u Sava Centru kao poseban fond pod nazivom „Biblioteka Sergej Mihalkov“.
Ninkov je rekla da Äe, zahvaljujuÄi saradnji sa Ruskim fondom kulture, uskoro u tom ogranku poÄeti besplatni kursevi ruskog jezika za decu i odrasle i da Äe to biti ruski kutak sa razliÄitim sadrĹžajima.
Potomak ruskih emigranata i jedan od najpoznatijih hroniÄara ruske emigracije Aleksej Arsenjev je podsetio na veliki doprinos koji su Rusi dali u svim sferama druĹĄtvenog i kulturnog Ĺživota Srbije.
Na otvaranju izloĹžbe nastupili su crkveno-deÄiji hor „OrliÄ“ iz Batajnice, uÄenica treÄeg razreda Devete gimnazije „Mihailo PetroviÄ Alas“ Valentina SjeniÄiÄ i uÄenik FiloloĹĄke gimnazije Danilo DaniloviÄ.
Prema popisu iz 2002. godine u Srbiji Ĺživi 2.588 Rusa, od Äega 90 posto u Beogradu i Vojvodini.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.