U trendu

Muzej grada Beograda i blago koje čuva čekaju novu zgradu

BEOGRAD/NOVI SAD – Legati Branislava Nušića, Paje Jovanovića, Jovana Cvijića, Ive Andrića, Petra Konjovića, Đorđa Novakovića, Tome Rosandića, samo je deo blaga koje čuva i o kome brine Muzej grada Beograda, koji već 115 godina, od osnivanja, nema svoju zgradu.

Deo dragocene zaostavštine koja je poklonjena Muzeju grada Beograda može se videti na stalnim postavkama u Muzeju Ive Andrića, Muzeju Paje Jovanovića, Legatu Pave i Milana Sekulića sa najvećom zbirkom ikona na jednom mestu nastalih od 15. do 20. veka na prostoru Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Grčke i Rusije.

Direktorka Muzeja grada Beograda Tatjana Korićanac kaže da nastoje da što veći deo građe predstave javnosti na izložbama, koje organizuju, ali rešenje je nova zgrada u Resavskoj 40b za koju je trenutno u izradi urbanistički projekat.

Muzej grada Beograda je do sada promenio desetak adresa, trenutno su podstanari Biblioteke grada Beograda u Zmaj Jovinoj 1, gde imaju prostor od 600 kvadrata, dok su artefakti 20 legata rasuti na više adresa.

„Ljudi često ne znaju u kojoj instituciji se nalazi koji legat, jer je nevidljiv za javnost. Ja vodim Legat Branislava Nušića i retko ko zna da je taj legat u Muzeju grada Beograda. Svi odmah pitaju zašto to nije izloženo. Zato što nemamo gde“, rekla je Korićanac Tanjugu.

Neće biti moguće ođednom izložiti svih 20 legata ni u zgradi nekadašnje Vojne akademije od 14.000 kvadrata, za koju je koncept stalne postavke već osmišljen, iako će rekonstrukcija i sanacija zavisiti od dinamike priliva sredstava.

Korićanac kaže da darodavci uvek postavljaju uslov da njihov poklon bude izložen i da sada kada su dobili zgradu očekuju nove akvizicije i legate, jer stare porodice žele da ostave svoje zaoštvaštine instituciji koja će o tome da brine na pravi način.

Muzej grada Beograda čuva oko 130.000 artefakata od praistorije do savremenog doba.

Korićanac skreće pažnju na zbirku gravira iz 17. i 18. veka, zatim na Beogradsko četvorojevanđelje, arheološke nalaze iz Vinče, Nobelovu nagradu Ive Andrića, sa ponosom konstatuje da je nedavno obnovljen Muzej Jovana Cvijića, koji je sa najkompletnije sačuvanim enterijerom urađenim u stilu secesije u Beogradu, proglašen kulturnim dobrom.

Muzej čuva i legate Svetozara Dušanića, Bete Vukanović, Darinke Smodlake, Roberta Cihler Gašparevića, Vladimira Marinovića, Olge i Milana Božića, Jovana Subotića, Branimira Ćosića, „Jugoeksporta“, zbirke Petra Popovića, Ksenije i Radenka Perića, dok su legati Nedeljka Gvozdenovića, Riste Stijovića i Veljka Petrovića vraćeni Kući legata.

Planirano je da u novoj zgradi tri do četiri hiljade kvadratnim metara bude iskorišćeno za izložbeni prostor u kome će stalna postavka hronološki ispričati priču o Beogradu, dok će se na godišnejm nivou menjati legati, kako bi svaki bio predstavljen publici.

„Muzej grada Beograda je kompleksan, imamo odeljenje za arheolohgiju, sređni vek, istorijsko odeljenje koje obuhvata period od 1521. do danas, likovnu umetnost 19. i 20. veka, odsek za književnost, za prosvetu i nauku, urbanizam i arhitekturu. To sve treba da čini priču o Beogradu kroz vreme“, objasnila je Korićanac, dodavši da će u novoj zgradi imati galeriju za likovna dela 19. i 20. veka, konzervatorske radionice za sve vrste meterijala s obzirom da sada imaju konzervatora samo za metal i keramiku.

Legat Đorđa Novakovića će biti predstavljen sledeće godine u zgradi u Resavskoj 40 b, koju Muzej uveliko koristi i koja je, prema rečima Korićanac, fascinantna savremenim umetnicima te će tu gostovati i predstojeći Oktobarski salon.

Počeli su radovi u Zavičajnom muzeju u Zemunu kako bi se vratio etarzirani parket uništen tokom rekonstrukcije 2003. godine i Korićanac očekuje da bi to zdanje moglo da se otvori za tri godine, a predstoji saniranje Muzeja Tome Rosandića koji je dosta propao zbog vlage.

Korićanac ne želi da govori o problemima, ali napominje da je teško brinuti o svim legatima sa samo 32 kustosa, da nemaju biblitekara iako poseduju 26.000 primeraka bibliotečke građe, od toga 400 pripadaju staroj i retkoj knjizi, a nedostaju im i vodiči.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar