U trendu

Obeležen Dan arhiva i 120 godina Arhiva Srbije

BEOGRAD – U Arhivu Srbije danas jer obeležen Dan arhiva u Srbiji, otvorena izložba „Svetlost arhiva“ povodom 120 godina od osnivanja Arhiva Srbije i dodeljena nagrada „Zlatna arhiva“ iz Fondacije Aleksandra Arnautovića i godišnja nagrada Zadužbine Đurđa, Danice i Jovanke Jelenić.

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević je, otvarajući izložbu i čestitavši godišnjicu Arhivu Srbije, rekao da u doba vrtoglave proizvodnje obaveštenja, medijskih i naučnih poluistina i falsifikata, veština, a naročito etika pamćenja sve više dobijaju na ceni u svesti odgovornijeg dela čovečanstva.

„Nalazimo se u kući velikog pamćenja i po svom trajanju i po građi koju čuva, obrađuje i daje na korišćenje. Ovo je kuća pamćenja naroda koji se podizao iz vekovne borbe i težnje za slobodom. Pre 120 godina donet je Zakon o držvanoj arhivi, a pre 90 godina ova ustanova se uselila u prekrasno zdanje velikog arhitekte Krasnova“, istakao je Vukosavljević.

On je konstatovao da bez arhivskih dokumenata rekonstrukcija naše kolektivne prošlosti ne bi bila pouzdana, niti moguća, i da ono što nije posvedočeno kao tekstualni trag, kao da ga nije ni bilo, a nepouzdanim konstrukcijama ljudske mašte nigde nema kraja.

Viševekovno pamćenje, nakon pada stare srpske države, prenošeno je i oblikovano, podseća ministar, usmenim putem, guslama i u svešteničkim besedama, ali i čuvanjem knjiga i spisa starostavnih.

„Dokumenti izloženi ovom prigodom odista zrače svetlost na putanji stvaranja nove srpske države, koja je u povesnom hodu više puta bila i na ivici opstanka i nemilice izložena razaranju. Tada su uništavani ili propadali i ljudi i zdanja i arhivski dokumenti, a naporima svesnih pojedinaca arhivska dokumenta su spasavana kao najveća vrednost“, rekao je Vukosavljević.

On je ocenio da u razdobljima relativizacije i obezvređenja svega što smo smatrali i dalje smatramo vrednim i temeljnim, dokumenrta koja čuva Arhiv Srbije jače su oruđe odbrane istorijske istine nego ikad.

Vukosvaljević je rekao i da je nastavak rešavanja pitanja depoa arhiva jedan od najprečih zadataka i da snažno pomažu i proces digitalizacije građe i izradu jedinstvenog informacionog sistema „Arhis“, aktuelaizujući i pitanje savremenijeg i obuhvatnog zakonoskog regulisanja rada arhiva.

Direktor Arhiva Srbije dr Miroslav Perišić je svoje obraćanje počeo konstatacijom da su ekonomske krize manje opasne od duhovnih, koje ostavljaju teže posledice po nacionalni identitet i kulturu i naglasio da je osnovni civilizacijski imperativ sačuvati nasleđeno.

„Nije Srbija ekonomski cvetala ni 1898. godine kada je osnovan državni arhiv, ni 1900. kada se počelo sa prikupljanjem dokumenata, niti 1928. godine kada je izgrađena namenska zgrada za državni arhiv. Presudno je bilo to što se državni arhiv nalazio u krugu prioriteta ondašnjih političkih i intelektualnih elita. Bilo je to u skladu sa državotvornom svešću tadašnjih generacija da je izučavanje prošlosti, sakupljanje i institucionalno stručno čuvanje njenih pisanih tragova značajno za nacionalni identitet“, rekao je Perišić.

Postavljanjem za prvog upravnika jednog od najznačajnijih istoričara toga doba Mihaila Gavrilovića nagoveštena je, ukazao je Perišić, ozbiljnost države jer „nije nebitno kome se poveravaju ključevi istorije, dok se izgradnja zgrade po uzoru na evropske, samo deceniju posle Prvog svetskog rata, može smatrati krunom napora da se istorijskom pamćenju obezbedi trajanje“.

Perišić je istakao da je osnivanje državnog arhiva bilo, što će naredne decenije pokazati, prelomnica za srpsku kuturu, nacionalno pamćenje i razvoj istorije kao nauke i uticalo je na razvoj svesti o značaju dokumenta.

„Ako u prethodnim decenijama arhivi nisu prepoznavani kao prioritet, nadamo se i apelujemo da to budu u godinama koje dolaze“, rekao je Peričh i primetio da „izazov digitalizacije i elektronskog arhiviranja postaju naša stvarnost“

Nagrada „Zlatna arhiva“ Fondacije Aleksandra Arnautovića uručena je akademiku Vasiliju Đ. Krestiću i Istorijskom arhivu Kruševac, a godišnja nagrada Zadužbine Đurđa, Danice i Jovanke Jelenić dr Srđanu Mićiću za knjigu „Od birokratije do diplomatije. Istorija jugoslovenske diplomatske službe 1918-1939“.

Izložba „Svetlost arhiva“ obuhvata arhivsku građu koja svedoči o radu ustanove, kao i izbor značajnih dokumenata koja se čuvaju u Arhivu Srbije – Povelju kralja Stefana Uroša Trećeg Dečanskog iz 1330, Propisi za kožarski esnaf patrijarha Arsenija Čarnojevića iz 1697. godine, Sretenjski ustav iz 1835. godine, Turski plan Beograda iz 19. veka, Turski ustav iz 1838. godine, rukopis Memoara prote Mateje Nenadovića, telegram objave rata Austrougarske Srbiji 28. jula 1914. godine

Ispred Arhiva je postavljena izložba „Podsećanja“ posvećena životu i radu Mihaila Gavrilovića, Mihaila Petrovića Alasa, Živojina M. Perića i Pavla Popovića.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar