U trendu

Održana svečana akademija posvećena Solženjicinu

BEOGRAD – U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti danas je održana svečana akademija posvećena Aleksandru Solženjicinu (1918-2008), ruskom piscu, dramaturgu i istoričaru, dobitniku Nobelove nagrade za književnost 1970. godine i od 1994. godine inostranom članu SANU.

Pozdravne reči uputili su predsednik SANU i akademik Vladimir S. Kostić i akademik Dragoslav Mihailović, dok su o liku i delu Aleksandra Solženjicina govorili prof. dr Tanja Popović i prof. dr Kornelija Ičin.

„Malo je onih koji su zlo represije i tiranije, zlo totalitarizma, koje i nas iznenađuje vitalnošću poput kakve mitske aždaje sa ogromnim brojem glava i gotovo nebitnim učinkom odsecanja pojedinačnih, opisali i dokumentovano ostavili sećanju. Radovi koje je napisao Aleksandar Solženjicin nisu stoga samo prosti pokušaj prikaza surovosti sovjetskih gulaga i represije, oni su svojevrsna, promišljena dekonstrukcija zla, vođena uglavnom autobiografskom neupitnošću i svešću doživljenog“, rekao je Kostić.

On je podsetio i da je Solženjicin smatrao da nasilje, da bi se održalo za saveznika poziva laž: Nasilje se nema čime prikriti osim laži, a laž se možde održati samo nasiljem. I nasilje ne stavlja svakog dana niti na svako rame svoihu tešku šapu, ono od nas zahteva samo pokornost laži, svakodnevno učešće u laži i u tome je sva podanička vernost“.

Kostić je podsetio da je i srpski pisac Borislav Pekić i sam žrtva represije, lucidno konstatovao: „Za totalitarnu svest različitost nije stvarnost, već građa za unifikaciju, a unifikacija nije mirenje različitosti već njihovo uništenje“.

„Možda u ovim rečima leži i objašnjenje kontroverzi koje su i kod kuće i na Zapadu, gde je proveo dvadesetak godina, pratile Aleksandra Solženjicina. Jedno od mogućih objašnjenja je da nije hteo da bude gipsana ilustracija ideoloških trijumfa, kojih smo se i mi u ovoj sali nagledali, na tragu sopstvenog uverenja da je dovoljno lično neučestvovanje u lažu i da je represija, na kraju krajeva, banalna“, istakao je predsednik SANU.

On je podsetio i na delovanje Odbora za izučavanje represije kojim rukovodi akademik Dragoslav Mihailović i najavio da će početkom sledeće godine započeti serija predavanja o Inforbirou i tragičnom iskustvu Golog otoka.

Mihailović je rekao Tanjugu da treba tačno znati šta se desilo, koliko je ljudi bilo u gulagu, a koliko na Golom otoku.

„To treba da znaju obični ljudi i da se istorija piše onako kako je zaista bilo, bez ulepšavanja. Ova svečana akademija u SANU je samo početak, jer Akademija za sledeću godinu, od januara do maja/juna planira grupu predavanja o događajima iz 1948. godine pa sve do 1961. kada je Goli otok definitivno zatvoren“, rekao je Mihailović.

Prof. dr Tanja Popović kaže da nije bilo Solženjicina koji je prvi progovorio o logorima i strahotama, kroz koje su prolazili zatvorenici koji su se najčešće na „pravdi boga“ tamo našli, verovatno ni naša civilizacija ne bi tako izgledala.

„To govori da uvek postoji neko ko je dovoljno hrabar i dovoljno jak da stane iza svojih uverenja i da ih prenese drugima. Kada se pojavio „Jedan dan Ivana Denisoviča“ drugi zatvorenici su se javili Solženjicinu i nudili svoja svedočenja o tome kroz šta su prošli. Jedan od njih Lav Timofejev je rekao da je zahvaljujući tom romanu uspeo da savlada u sebi unutrašnju cenzuru i prestao je da se plaši i oseća stid zbog onoga što je prošao i shvatio je da se ćutanjem ništa ne može postići, ali može pamćenjem i prenošenjem sećanja“, rekla je Popović.

A Solženjicina treba i danas čitati zato što smo, naglašava, i dalje slabi i nismo dovoljno jaki da se suprostavimo nasilju.

„To nasilje ne mora da bude logoraško, može biti ono koje nam nameće progresivna civilizacija o kojoj je takođe pisao Solženjicin i vrlo proročki je govorio dokle će nas ona dovesti. On je predvideo ekološku katastrofu koju sada živimo. Ne treba ćutati i ne treba dozvoliti da vas nasilje ugrozi i da ugrozi vaš identitet“, poručila je Popović.

Odabrane tekstove Solženjicina kazivao je dramski umetnik Nebojša Dugalić.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar