U trendu

Poništen konkurs za mural književnika Dragoslava Mihalovića

ĆUPRIJA – Na konkurs Ustanove kulture Ćuprija za izradu murala književnika i akademika Dragoslava Mihailovića, rođenog u ovom gradu, stiglo je sedam prijava, a komisija za ocenu radova nije prihvatila ni jednu i konkurs je poništen, izjavio je danas Tanjugu direktor Ustanove Nenad Jovanović.

Žiri je radio u sastavu likovni umetnik Miloš Đorđević, predsednik, arhitekta Slađan Mijajlović i dizajner enterijera Aleksandar Vujnović.

Konkurs je trajao od 15. aprila do 15. avgusta.

„Uvidom u konkursne meterijale, žiri je utvrdio da su svi kandidati ispunili formalne propozicije konkursa. Uz svu neophodnu konkursnu dokumentaciju pojedini kandidati priložili su jedan predlog murala a neki i nekoliko varijacija istog predloga ili više različitih predloga. Međutim, mišljenje stručnog žirija je da predlozi u slaboj meri pružaju orginalne odgovore na predloženu temu, vrlo slabo korespondiraju sa istorijom grada i područja, kao i to da nezadovoljavaju likovne ili esteteske kriterijume u meri dovoljnoj za realizaciju. Shodno tome, žiri je doneo odluku da se konkurs poništi“, stoji u obrazloženju odluke.

Nagrada za mural je bila 100.000 dinara.

Prema konkursu, dimenzije fasade zgrade predviđene za oslikavanje je 6 puta 6 puta 4,6 metara.

Za realizaciju murala autoru je bio obezbeđen materijal i pribor za rad, putni troškovi i troškovi boravka.

„Predlozi murala, treba da korespondiraju sa konkretnim delom književnika, a dobrodošli su i predlozi koji se oslonjaju i na istorijski, društveni ili kulturni kontekst grada“, pisalo je u konkursu.

U konkursu je stajalo i da će „posebno biti uzeti u obzir predlozi koji mural tretiraju kao ambijentalnu celinu u skladu sa arhitektonskim i urbanističkim karakteristikama lokacije“.

Mihailović će u rodnom gradu dobiti trg, izjavio je ranije predsednik opštine Ćuprija Ninoslav Erić i napomenuo da se sa ovim predlogom opštine saglasio Mihailović.

Mihailović je rođen u Ćupriji 1930. godine, živi i radi u Beogradu.

Među najpoznatijim delima su mu „Kad su cvetale tikve“, „Petrijin venac“, Čizmaši“… Prvu knjigu, zbirki propovedaka, „Frede laku noć“, objavio je 1967. godine.

Redovni član SANU postao je 1988. godine.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.