U trendu

Šta kaže žiri, a šta potpisnici pisma o „padu“ NIN-ove nagrade

BEOGRAD – Dodeljivanje ovogodišnje NiN-ove nagrade Saši Iliću za roman „Pas i kontrabas“ protekla je danas u senci jučerašnjeg otvorenog pisma javnosti 18 eminentnih srpskih pisaca, koji osporavaju i kompetentnost žirija i kriterijume kojima se rukovodi.

Među potpisnicima su, inače, i dva dobitnika ovog priznanja, Miro Vuksanović i Vladimir Tabašavić, kao i Emir Kusturica, Vladimir Kecmanović, Slobodan Vladušić, Nikola Malović, Dejan Stojiljković, Ljubica Arsić…

Predsednik žirija Teofil Pančić, komentarišući ovo pismo na pitanje novinara, istakao je da je ono „odraz kulturno- političke atmosfere u Srbiji“, te osporio sumnje potpisnika, uz ocenu da su one samo „pokriće“ za one koji nagrade ne dobijaju.

„Žao mi je ljudi koji su to potpisali i svakom od njih bi dodelio NiN-ovu nagradu. Čak i onoj dvojici, za koje sam juče prvi put čuo čitajući taj spisak. Svako od njih bi dobio 10 hiljada evra, nova izdanja, promocije…sav taj medijski šušur koji NiN-ova nagrada proizvodi. To u realnosti ne funkcioniše, pa će ostati samo na lepim željama“, kazao je Pančić.

On je rekao da je NiN-ova nagrada samo jedna i da se mnogi ljute kada je ne dobiju, a za to imaju različita pokrića.

„Nekad su ta pokrića ideološka, nekada se dovodi u pitanje kompetentnost žirija ili korumpiranost. Uvek postoji način da čovek objasni zašto nije dobio neku nagradu, kada svi znaju da ju je zaslužio. U tih 18 imena ima nekoliko ozbiljnih pisaca, koji nisu ušli u širi izbor… Sve je to deo kulturno političke atmosfere u našoj zemlji“, kazao je Pančić.

Jedan od potpisnika pisma je i dobitnik NIN-ove nagrade za „Semolj zemlju“, za 2005. godinu, akademik Miro Vuksanović koji je kazao da je jedan od razloga njegovog imena ispod tog teksta i taj što se ne sme dozvoliti da takva književna nagrada „bude u velikom padu“.

„NiN-ova nagrada je važna za srpsku književnost i kulturu. Postala je institucija koju su stvarali ugledni književni kritičari i dobitnici čiji su romani značajne knjige. Čini mi se da je sada sve drugačije i gore. To nije dobro“, kazao je Vuksanović za Tanjug.

On je dodao i da je želeo da podrži darovite pisce koji su neopravdano „skrajnuti“ i koji nisu dobili Ninovu nagradu, te „da javno pokaže brigu za jednu lepu instituciju u kulturi i književnosti koju moramo sačuvati.“

Još jedan od ranijih dobitnika, Aleksandar Gatalica slaže se da ove godine žiri nije kompetentan, iako nije potpisao otvoreno pismo.

„Ono što želim da komentarišem i s čime se slažem sa potpisnicima, je nekompetentnost žirija. Danas je umesto dodele nagrade trebalo raspustiti žiri. Potrebno je formirati novi koji će dodeliti nagrade za ovu i narednu godinu“, kazao je Gatalica za Tanjug.

Ono što se u književnim krugovima podvlači je da su pismo podržali književnici različitih generacija, te da je „nekompetentnost“ žirija dovedena u pitanje i od strane mladih, ali i starijih pisaca, kao i, kako je Gatalica ocenio za RTS – „onih koji su uslovno sa desnice, kao i onih koji su, još uslovnije, sa levice.“

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.