Tri nove izloĹžbe u galerijama Kulturnog centra Beograda
BEOGRAD – U Kulturnom centru Beograda u Äetvrtak, 14. februara, biÄe otvorene ti nove izloĹžbe u sva tri galerijska prostora.
Nova izlagaÄka sezona, prema koncepciji umetniÄke direktorke galerije „Artget“ u 2019. Milene MarjanoviÄ, posveÄena je prvoj ĹĄkolovanoj fotografikinji kod nas Mariji Mari RosandiÄ.
RosandiÄ, roÄena BogdanoviÄ (Ruma, 1883 – Beograd,1954), jedna je od prvih ĹĄkolovanih fotografkinja na Balkanu.
Bila je struÄni saradnik prvog srpskog foto-Äasopisa „Fotografski pregled“, osnivaÄ prvog foto-kluba u nas – „Beogradskog foto-kluba“ 1928. i jedina i prva Ĺžena Älan Upravnog odbora.
Osim toga, imala je svoj foto-atelje, najpre u Zagrebu, a zatim je nekoliko promenila u Beogradu.
Njen lik i delo nisu poznati ĹĄiroj javnosti, iako je bila i supruga velikog vajara Tome RosandiÄa, autora skulpture „Igrali se konji vrani i sa njima div junaci“ (1939), koja se nalazi ispred Narodne skupĹĄtine Srbije, Äija je gotovo sva dela znalaÄki snimila, a fotografski je portretisala i beogradsku elitu posle Prvog svetskog rata.
IzloĹžba u Galeriji „Artget“ doneÄe viĹĄe dela iz brojnih muzejskih i privatnih kolekcija u Beogradu i Zagrebu.
U Likovnoj galeriji biÄe izloĹžena prostorna postavka „Vortex“ umetnice Jelene TrajkoviÄ Popivode, audio-vizuelna koreografija, koja se, oslonjena na dvodimenzionalnu sliku, odvija u galerijskom prostoru kroz ĹĄest vizuelnih polja, odnosno, u ĹĄest Äinova, koji se niĹžu u formi spirale, koja se oÄitava kao sublimat veÄitih vrtloĹženja, ljudskog uzdizanja, rasta i slobodnog pada.
Glavni protagonisti ove koreografije jesu nage Ĺženske figure, naglaĹĄenog miĹĄiÄnog tonusa, bez izraĹženih individualnih karakteristika i u njih se moĹže upisati slikarkin autoportret, ali i bilo koja druga ljudska jedinka.
Samostalnom izloĹžbom umetnika Fatluma DoÄija iz Skadra (Albanija), galerija „Podroom“ zapoÄinje ovogodiĹĄnju seriju predstavljanja umetnika mlaÄe generacije.
IzloĹžba pod nazivom „Znakovi“ objedinjuje pet kratkih video radova nastalih u periodu izmeÄu 2014. i 2016. godine na lokacijama u okolini Skadra i Skadarskog jezera koje su neposredno vezane za seÄanja i odrastanje DoÄija.
PovezujuÄi seÄanja iz detinjstva sa sadaĹĄanjim trenutkom, umetnik preispituje granice ljudskog odnosa prema prirodnom okruĹženju, prema poimanju smrti i doĹživljaju vremena koje prolazi u isÄekivanju, prema unutraĹĄnjim, nevidljivim iskustvima Ĺživota i relacijama izmeÄu proĹĄlosti i buduÄnosti.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.