U trendu

U Istorijskom muzeju Srbije otvorena izložba o Djordju Stanojeviću

Izložba „Djordje Stanojević – čovek koji je osvetlio Srbiju“, koja premijerno prikazuje najveći deo zaostavštine poznatog naučnika, otvorena je večeras u Istorijskom muzeju Srbije.

Stanojević je bio pionir elektrifikacije i industrijalizacije Srbije, veliki dobrotvor i zadužbinar, autor prvih radova iz astrofizike i autor najstarije sačuvane fotografije u boji kod Srba – „Ciganče sa violinom“.

Zahvaljujući njegovom zalaganju Beograd je 1893. godine dobio termoelektranu, samo 12 godina posle izgradnje prve termoelektrane u svetu.

Izložba predstavlja savremeni multimedijalni muzejski projekat podstaknut 160. godišnjicom rodjenja slavnog naučnika, 1858.

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević rekao je otvarajući postavku da je teško pobrojati sve aktivnosti kroz koje je Stanojević zadužio Srbiju i istoriju.

Prema njegovim rečima, izložba je izuzetna i pokazuje raskošan talenat Stanojevića i kao naučnika, i kao astronoma, fizičara, savremenog fotografa.

„Izložba osvetljava zaslužnu ličnost srpske nauke i kulture“, rekao je Vukosavljević i dodao da je Djordje Stanković „nadilazio vreme u kome je živeo, a da se njegov raskošni talenat i u oblasti nauke, astrofizike, umetničke fotografije svuda pokazivao“.

Postavka obuhvata muzealije prikupljene tokom više decenija i okupljene u posebnom muzejskom fondu – lične predmete Stanojevića, arhivsku gradju, njegove fotografije predela, gradova i gradjevina.

Kroz rekonstrukciju njegovog kabineta posetioci će moći da osete atmosferu u kojoj je stvarao, da saznaju o njegovoj saradnji sa Nikolom Teslom.

Izložbu, koja će biti otvorena do kraja septembra 2018, priredio je Istorijski muzej Srbije pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja, i uz podršku Elektroprivrede Srbije, čiji je Stanojević zaštiti znak.

Djordje Stanojević rodjen je 1858. u Negotinu gde je završio gimnaziju, a potom je diplomirao na Velikoj školi u Beogradu. Zaslužan je za brojne izume i pronalaske, ali i za izgradnju prvih hidroelektrana u Srbiji – u Užicu, Leskovcu, Velikom Gradištu, Nišu, Vlasotincu, Zaječaru.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.