U trendu

Japanci se udružuju radi proizvodnje ekonomičnijih LCD panela

Već smo pisali o naporima japanske kompanije Sharp da proizvede LCD panel sa što manjom potrošnjom. Ovoj “borbi” je rešilo da se pridruži još pet glavnih japanskih proizvođača ekrana sa tečnim kristalima: Hitachi, Toshiba, NEC, Matsushita Electric i Matsushita Electric Industrial (Panasonic). Tim povodom, oni su u Jokohami obrazovali zajedničku kompaniju Advanced LCD Technologies Development Center Co. Ltd, kako bi se došlo do rešenja kojim bi se prepolovili troškovi proizvodnje LCD ekrana, a njihova eksploatacija učinila racionalnijom i rentabilnijom. Svaka od šest navedenih korporacija ima jednako učešće u novoj kompaniji.

Ovakav, naizgled nerazumljiv, zajednički potez inače ljutih takmaca, dobija na razumljivosti ako se ima u vidu poslovična japanska solidarnost kada je u pitanju zaštita interesa nacionalne ekonomije i informaciono-tehnološke industrije. A ona je poslednjih meseci zapala u opasnost da bude vrlo ugrožena bujanjem konkurencije iz Južne Koreje i sa Tajvana.

Kompanija je angažovala stručnjake i istraživačke timove iz svih šest korporacija, a ceo projekat uključuje i pojedine univerzitete. Kao potvrda da se zaista radi o svojevrsnom naporu usmerenom ka zaštiti nacionalnih ekonomskih interesa svedoči i činjenica da će, jednim delom, razvoj ove kompanije finansirati i Vlada Japana.

Svetsko tržište LCD panela trebalo bi da se do 2006. godine udvostruči i dostigne vrednost kapitala od 1,3 milijarde dolara. Potražnja raste vrtoglavom brzinom, zahvaljujući sve većem broju uređaja u kojima se koriste ovakvi ekrani (prenosivi kompjuteri, mobilni telefoni, flat televizori…).

Inače, japanska industrija informacionih tehnologija suočava se i sa ozbiljnim problemom nedostatka kadrova, s obzirom na pad nataliteta. Broj stanovnika ove velike zemlje će se sa sadašnjih 127 miliona, prema prognozama, do 2025. godine smanjiti na 121 milion, odnosno na 105 miliona do 2050. Uporedo sa tim, raste i prosečna starost stanovništva, što, sve zajedno, znači ozbiljne probleme u raspoloživosti osoblja potrebnog u određenim stručnim profilima, a samim tim i pad efikasnosti razvijene japanske industrije.

Kako bi to sprečila, japanska vlada je počela da razmišlja o “uvozu” stručnjaka iz manje razvijenih zemalja. Jedan od prvih konkretnih poteza u ovom smeru biće izdavanje trogodišnjih radnih viza sa pravom na više ulazaka indijskim državljanima koji su se školovali za potrebni informaciono-tehnološki profesionalni profil ili imaju pet godina radnog iskustva u toj oblasti. Onima koji su stekli i neki od viših stepena obrazovanja ili su na nekoj boljoj poziciji u industriji informacionih tehnologija procedura izdavanja viza biće dodatno olakšana.

Ova odluka rezultat je dogovora koje je japanski premijer Joširo Mori postigao sa indijskim zvaničnicima prilikom svoje zvanične posete Indiji u avgustu prošle godine. Japanski režim viza za državljane Indije je, inače, do sada bio prilično restriktivan.

Japan će, radi održavanja sadašnjeg tempa i kvaliteta proizvodnje, morati godišnje da “uvozi” po 600.000 ljudi, tako da se u skoroj budućnosti očekuje uspostavljanje sličnih aranžmana i sa drugim azijskim zemljama.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.