U trendu

Pristup serveru sa udaljene lokacije 2: Potrebe korisnika

Većina korisnika koji serveru svoje kompanije pristupaju sa udaljene lokacije, bez obzira na to da li kompjuter koriste od kuće ili sa stalnih poslovnih putovanja, imaju slične potrebe kada je takav način korišćenja servera u pitanju. Zavisno od posla kojim se bave, najčešće im je potreban pristup e-mail-u, fajlovima sa kompjutera i tradicionalnim i web aplikacijama (web aplikacije su aplikacije koje se izvršavaju pomoću posebnog koda, u okviru web čitača). Nekada im mogu zatrebati i dodatni neki timski alati, kao što su grupni planeri, razmena podataka i telekonferencije. Svi ovi resursi moraju biti dostupni na brzini koja neće primetno uticati na produktivnost, a pritom mora biti obezbeđena i mrežna sigurnost, odnosno diskrecija, privatnost i integritet podataka.

Međutim, kada su u pitanju “pokretni” korisnici, oni često “proizvode” jedan problem koji u slučaju kućnih korisnika ne posotji – nepravilno pristupaju svom nalogu. Kućni korisnici obično Internetu pristupaju od svojih kuća, posredstvom dobavljača, i često kupuju još jednu telefonsku liniju ili čak ugrađuju veze velike propusne moći, kao što su digitalne pretplatničke linije (DSL), ISDN ili kablovski modemi. Sve ove opcije omogućuju im da budu povezani na Mrežu i u dužim vremenskim intervalima bez opterećivanja glavne telefonske linije. Sa druge strane, “pokretni” korisnici obično koriste laptop računare koji su najveći deo vremena isključeni sa Interneta. Kada se povezuju, to je najčešće posredstvom hotelske telefonske linije ili preko mobilnih veza malog kapaciteta.

Zbog toga oni često pribegavaju drugom, naizgled ekonomičnijem i praktičnijem rešenju – web cafe-ima, čiji je broj u celom svetu sve veći i veći. Premda se u web cafe-u mogu povezati na Net na pristojnoj brzini, loša strana je to što korisnik nema kontrolu nad kompjuterom koji koristi. Ovi kompjuteri često nisu opremljeni ni najosnovnijim (na Zapadu nema piraterije 🙂 ) office programima potrebnim da poslovni ljudi obave svoje poslove, već često nude samo web čitač. Sa druge strane, pristup sa udaljene lokacije je u mnogim kompanijama koncipiran tako da nije predviđen za browser-only korišćenje.

Dakle, bez obzira da li su na putu ili rade od kuće, korisnici pristupa sa udaljene lokacije obično imaju nekoliko zahteva:

  • pristup e-mail-u; u najvećem broju kompanija, neophodan je postojan kontakt sa zaposlenima, tako da je dnevni pristup e-mail-u neophodnost. Neki poslovi zahtevaju mogućnost gotovo neprestanog pristupa, dok je za većinu dovoljan i povremeni ili periodični pristup. Svima njima je zajedničko to da im je potrebno da mogu sa bilo koje lokacije da pristupe mail sistemu svoje kompanije, što je daleko pogodnije rešenje nego da koriste svoj privatni nalog kod provajdera za poslovnu primenu, ili, pak, web-mail službu (kakve su, primera radi, Hotmail, Yahoo mail i druge). Jednom delu korisnika, doduše, pristup mail-u preko web browser-a može sasvim pristojno da “odradi posao”, ali većini je ipak potreban malo veći komfor, kakav nude e-mail klijenti poput Outlook-a, pošto su oni dizajnirani i za offline rad. S obzirom da se kompanijski mail serveri obično nalaze iza firewall-ova, softver korisnika bi trebalo da bude osposobljen da prođe kroz zaštitu bez ugrožavanja integriteta korporativnog sistema.
  • pristup fajl serverima; pored toga što im je potreban e-mail, korisnicima je često neophodno da mogu i da direktno otvaraju, uređuju ili kopiraju dokumente koji su pohranjeni na fajl serverima njihovih kompanija, a to se posebno odnosi na korisnike koji treba na dokumentima da rade offline. Usluge pristupa sa udaljene lokacije bi trebalo da im omoguće da se pritom susreću sa istim korisničkim sučeljem i protokolima kao i kada su na poslu – povezani u lokalnu mrežu (LAN), kako ih nepoznati alati ne bi zbunjivali.
  • pristup aplikacijama; pored pristupa fajlovima, korisnicima koji serveru pristupaju sa udaljene lokacije je često potrebno da, radi obavljanja posla, mogu da pristupe istim aplikacijama koje koriste i kada su fizički u svojoj kancelariji. Tu najčešće spadaju razne web-aplikacije, ali i mnogi programi, od onih standardnih iz MS Office paketa, pa sve do sofisticiranih, specijalizovanih softverskih alata. Nažalost, u poslednjoj kategoriji su česti slučajevi softvera koji je razvijan unutar same kompanije, pri čemu obično nije uzimana u obzir mogućnost pristupa korisnika sa udaljene lokacije. Ovaj problem se može prenebreći tako što će korisnici imati iste aplikacije instalirane i na svom (kućnom ili prenosivom) računaru, te će im tako biti potreban samo pristup podacima sa servera, ili pristup offline kopiji podataka (npr. na disketama, zip drajvu i sl). Međutim, u ovom slučaju neko mora da instalira i konfiguriše sve potrebne aplikacije (što, u slučaju specijalizovanog softvera, često uopšte nije ni naivan ni lak posao), što umnogome komplikuje podršku i održavanje sistema, posebno u slučaju da se aplikacije ne instaliraju na prenosivom, već na korisnikovom kućnom desktop računaru. Osim toga, mnoge aplikacije koje se povezuju sa bazama podataka u fajlovima, poput Access-a, imaju veoma loše performanse na vezama malog kapaciteta (kakve su, obično, modemske veze, koje su još uvek najzastupljenije kod kućnih korisnika, pa čak i u zemlji Americi), što i ne čudi s obzirom na ogromne količine podataka koje treba “prebaciti” za svaki upit. Sa pravne strane, situaciju dodatno komplikuje činjenica da je primerak softvera na korisnikovom kompjuteru posebna kopija istog, te najčešće zahteva i posebnu licencu, što dodatno povećava softverske troškove. Srećom, postoji rešenje: Windows Terminal Services (o kojima će biti reči nešto kasnije) obezbeđuju radikalno drugačiji pristup u pružanju usluga aplikacija korisnicima sa udaljenim pristupom, čime se izbegava najveći broj pobrojanih “slabih tačaka” drugih koncepcija.
  • “elektronska saradnja”; poslovni korisnici retko rade u izolaciji i moraju često da sarađuju sa svojim kolegama iz kompanije. Postoje mnoga softverska rešenja koja omogućuju mnogo više od obične telefonske i e-mail komunikacije – tako Exchange i Lotus Notes/Domino paketi podržavaju razne opcije, među kojima su group calendaring, group task management, instant messaging, data conferencing, kao i audio i video konferencije. Ovi alati bi korisnicima sa udaljenim pristupom mogli biti od posebne koristi, pošto oni, u principu, i nisu u mogućnosti da “fizički” rade zajedno sa ostalim članovima svog tima.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.