U praksi često ne daju rezultate, a mogu i da pogoršaju postojeći problem. "Trikovi sa sodom, limunom i sirćetom su laž" tvrdi inženjer.
Hemijski inženjer Dijego Fernandez upozorava da trikovi sa sodom, limunom i sirćetom u praksi često ne daju rezultate. Ponekad mogu i da pogoršaju postojeći problem.
Na internetu se već godinama vrte „kućni trikovi“ sa sodom bikarbonom, sirćetom ili limunom, ali hemijski inženjer Dijego Fernandez upozorava da ti saveti u praksi često ne daju rezultate, a ponekad mogu i da pogoršaju postojeći problem.
Soda, sok limuna i sirće nisu delotvorni
Fernandez, koji proverava sredstva za čišćenje kućnih aparata, tvrdi da se soda bikarbona i sirće često romantizuju kao univerzalno rešenje. Oni zapravo nisu namenjeni održavanju mašine za veš.
Prema njegom mišljenju, reč je o mitu koji se nekritički ponavlja. Ljudi nakon takvog „čišćenja“ neretko ostanu s istim mirisima i naslagama, samo uz lažan osećaj da su napravili nešto korisno.
Posebno upozorava na popularan savet s limunom za čišćenje gume. Problem je, objašnjava, što limun nije „čista kiselina“. Limunska kiselina sadrži šećere i druga organska jedinjenja.
Ako se takav sok nanosi na vlažne otvore u mašini, ti ostaci mogu postati idealna podloga za razvoj mikroorganizama. Zbog toga se buđ i bakterije vremenom još lakše razmnože. Drugim rečima, umesto rešenja, dobijete dodatno „gorivo“ za ono što pokušavate da uklonite.
Limunska kiselina – ali malo drugačija
Kao delotvornu alternativu, Fernandez predlaže limunsku kiselinu u prahu, jer omogućava precizno doziranje i nema organske sastojke koji bi hranili buđ.
Za gumu na vratima preporučuje jednostavnu mešavinu: kašiku limunske kiseline otopiti u 250 ml vode, naneti na gumu, ostaviti nekoliko minuta, potom očistiti četkicom i na kraju sve obrisati krpom.
Limunska kiselina, dodaje, može poslužiti i za dublje čišćenje unutrašnjosti mašine za veš. Postupak je jednostavan: u bubanj se stavi nekoliko kašika praha i pokrene program čišćenja bubnja ili duži ciklus pranja, najbolje s toplom vodom.
Time se mogu ukloniti naslage deterdženta, omekšivača i minerala iz vode koje se vremenom nakupljaju i utiču na mirise, ali i na rad uređaja. Takvo čišćenje, preporučuje on, bi trebalo da praktikujete svaka tri do četiri meseca.
Osim toga, Fernandez podseća i na najjednostavniju naviku koja pravi najveću razliku: ostavite vrata mašine otvorena kada se ne koristi. Bolja ventilacija znači manje vlage – a manje vlage znači i manje šanse da se buđ uopšte razvije.
(Krstarica/Superžena)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com