U trendu

Majstore, otvori zadnja!

Ulazak u neki od gradskih autobusa i vožnja u njemu danas obično predstavlja pravu moru za one kojima je to jedina mogućnost da stignu sa jednog na drugo mesto u gradu. Tako je u gotovo svim velegradima, a naročito onim koji nemaju podzemnu alternativu, to jest metro. Vožnja autobusom, međutim, danas je pravi komfor u odnosu na nekadašnja velika i nesigurna vozila u kojima su se putnici gurali ili sedeli na neudobnim drvenim sedištima.

Iako je u devetnaestom veku vožnja pretečom današnjeg autobusa bila dosta popularna, koreni ovog vida transporta putnika postojali su i ranije, i to u sedamnaestom veku. Prva vozila koja su vukli konji, a bila su namenjena prevozu više putnika odjednom pojavila su se u Parizu 1662. godine. Deset godina kasnije, na ulicama ove metropole pojavilo se sedam specijalnih kočija, omnibusa, u koje je moglo da stane osam putnika. Ova vozila sa konjskom zapregom obilazila su različite kvartove Pariza i stajala na mestima predviđenim za njih. Međutim, predstavnici viših i bogatijih slojeva bojkotovali su ovaj vid prevoza, dok su se siromašniji Parižani pre odlučivali da idu peške nego da plaćaju kartu, pa je posle samo godinu dana ovaj prvi autobuski servis ukinut.

Od 1800. godine u Velikoj Britaniji nekoliko puta pokušavano je da se organizuje prevoz putnika omnibusom, međutim, Englezi nisu bili zainteresovani za taj vid prevoza. Tako je tek dve decenije kasnije osnovano nekoliko servisa koji su prevozili putnike omnibusom.

Autobuski servisi i prve autobuske stanice pojavili su se u Americi u drugoj polovini sedamnaestog veka, međutim, ovde su organizovani prevozi putnika specijalnim kočijama sličnim omnibusima na Najstarijem kontinentu, ali na dužim relacijama. Tako je 1683. godine otvorena autobuska linija između Bostona i Portsmauta, na kojoj su postojala četiri usputna stajališta.

Od tada pa sve do 1832. godine praktično se nije menjao izgled vozila koja su vukli konji, a te godine u Njujorku je počela da radi i prva autobuska linija na Četvrtoj aveniji. Od tada do danas odigrala se prava tehnološka revolucija u autobuskom saobraćaju. Kočije omnibuse u nekim gradovima zamenila su vozila slična tramvajima, koja su se kretala pomoću konjske zaprege šinama, a otkriće motora nateralo je pronalazače da prave sve veća i komfornija vozila. Tako danas, umesto spornih i nesigurnih vozila koja su nekada vukli konji, imamo super luksuzne i brze autobuse na jedan ili dva nivoa, sa televizorima, mini-barovima i drugim neophodnim detaljima koji putovanje na kratkim i dužim relacijama pretvaraju u pravo uživanje.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.