U trendu

Kako komarci biraju koje će ljude ujesti, a koje ne?

Letnje večeri na otvorenom. U istom društvu neki ljudi proći će bez i jednog, dok će drugi biti prepuni uboda komaraca. Koji je razlog?

Ostavljanje tragova

Primarni razlog je nevidljivi hemijski sastav vazduha oko nas. Komarci iskorišćavaju ovaj sastav koristeći specijalizovana ponašanja i čulne organe kako bi pronašli žrtve prateći suptilne hemijske tragove koje njihova tela ostavljaju za sobom.

Konkretno, komarci se oslanjaju na ugljen-dioksid kako bi pronašli osobe koje će ubosti. Kada izdišemo, ugljen-dioksid iz naših pluća ne stapa se odmah sa vazduhom, već privremeno ostaje u prostoru, komarci ga prate.

„Komarci počinju da se orijentišu pomoću tragova ugljen-dioksida i nastavljaju da lete prateći taj trag jer osećaju veće koncentracije nego što je sadrži normalan ambijentalni vazduh“, rekao je Jup van Lun, entomolog sa Univerziteta Wageningen u Holandiji. Koristeći ugljen-dioksid, komarci mogu da prepoznaju svoje mete udaljene čak do 50 metara.

Selekcija na metar od mete

Stvari postaju lične kada se komarci približe 1 metar od grupe potencijalnih meta. U bliskom okruženju, komarci uzimaju u obzir mnogo faktora koji se razlikuju od osobe do osobe, uključujući temperaturu kože, prisutnost vodene pare i boju.

Naučnici misle da su najvažnije varijable na koje se komarci oslanjaju kada biraju jednu osobu u odnosu na drugu hemijski jedinjenja koje proizvode kolonije mikroba koji žive na našoj koži.

„Bakterije pretvaraju izlučevine naših znojnih žlezda u isparljiva jedinjenja koji se vazduhom prenose u olfaktorni sistem na glavi komaraca“, rekao je Van Lun za Live Science.

Ovi hemijski setovi su složeni, uključujući više od 300 različitih jedinjenja, i razlikuju se od osobe do osobe zbog genetske varijacije i okoline.

„Ako uporedite oca i ćerku u istom domaćinstvu, mogu postojati razlike u razmerama hemikalija koje mikrobi stvaraju“, rekao je Džef Rifel, vanredni profesor biologije na Univerzitetu Vašington koji je proučavao privlačnost komaraca.

Na primer, muškarci s većom raznolikošću kožnih mikroba imali su tendenciju da dobiju manje uboda komaraca od muškaraca s manje raznolikih kožnih mikroba, pokazalo je istraživanje iz 2011. Štaviše, muškarci s manje raznolikim mikrobima obično imaju sledeće bakterije na svom telu: Leptotrichia, Delftia, Actinobacteria Gp3 i Staphylococcus, rekli su istraživači.

Nasuprot tome, muškarci s raznolikim nizom mikroba obično imaju bakterije Pseudomonas i Variovorax na svojoj koži, pokazalo je isto istraživanje.

Suptilne razlike u sastavu ovih hemijskih setova mogu objasniti velike razlike u tome koliko uboda osoba dobije. Sastav tih kolonija mikroba takođe može varirati tokom vremena kod iste osobe, naročito ako je ta osoba, na primer, bolesna, rekao je Rifel.

Nemamo kontrolu nad mikrobiomima na našoj koži, ali postoje neke strategije pomoću kojih možemo da minimalizujemo ubode komaraca. Komarci, na primer, vole crnu boju pa se na sledećem druženju na otvorenom odlučite za svetle tonove. Tu su i zaštite protiv komaraca koje mogu pomoći, ali i preparati koji ublažavaju same ubode.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar