Poverenica: Žene najčešće diskrimisane na poslu po povratku sa porodiljskog odsustva

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković izjavila je danas da su žene najčešće diskriminisane na poslu po povratku sa porodiljskog ili odustva radi nege detata i da se njihov uopšte nepovoljan položaj u odnosu na muškarce ilustruje razlikama u zaradama i obavljanjem slabije plaćenih poslova.

Janković je na skupu „Žene i tržište rada u Srbiji – ka uspostavljanju balansa rodne ravnopravnosti“ rekla da institucija Poverenika zbog diskriminacije vodi veći broj parnica pred sudovima, ali i da je visok procenat postupanja po njihovim preporukama.

Kako je navela u saopštenju, takva situacija ukazuje da je „vidljiv napredak u shvatanju da se diskriminacija ne može tolerisati“, ali da borba protiv diskriminacije na poslu ne može biti uspešna ukoliko se ne promene „stereotipi o rodnim ulogama“.

Dodala je da država i poslodavci moraju da omoguće zaposlenima „balans privatnog i poslovnog života“ kroz obezbedjivanje uslove za vaspitanje dece i brigu o starijim članovima porodice, jer se „bez toga ne može graditi ravnopravno i inkluzivno društvo“.

Na skupu koji je organizovao Savez samostalnih sindikata Srbije, poverenica je ukazala da su sindikati veoma važni za zaštitu i ostvarivanje prava zaposlenih jer mogu da podnose pritužbe Povereniku, pošto zaposleni oklevaju da sami prijave poslodavca.

Ona je naglasila da drugi važan partner treba da budu poslodavci i istakla da medju njima vlada veliko interesovanje za Kodeks ravnopravnosti, koji je prošle godine izradila institucija Poverenika.

„Sve je više kompanija koje nam se javljaju, što pokazuje njihovu spremnost da sa nama kreiraju ravnopravne uslove za rad, što na kraju doprinosi boljim poslovnim rezultatima poslodavaca“, rekla je poverenica.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (1)
Dodaj komentar
  • Anonimni

    Najveci broj poslodavaca i poslodavki tretiraju zene na radnom mestu kao potencijalni balast. Pomno prate da li se neka udebljala (makar malo), ima li promene u ponasanju, ishrani, … ide li kod doktora ili ginekologa, … da bi otkazom predupredili moguc odlazak na odrzavanje trudnoce, zatim porodiljsko, pa negu deteta. Cim posumnjaju (bilo to osnovano ili ne) traze nacin da se rese te zene, na bilo koji nacin, makar da je toliko maltretiraju psihicki da joj je jedina mogucnost da sama da otkaz. O tuzbi za mobing i diskriminaciju nema bas puno mogucnosti, jer je tesko dokazati (sve ovo se radi veoma perfidno), a cak i ako bi se radnica usudila da tuzi, nikad nigde vise ne bi dobila posao, a nastaviti posao u firmi koju je tuzila za mobing i diskriminaciju, najcesce je ravno samoubistvu. Mnogi poslodavci uspevaju da dobiju zdravstveni karton zaposlenih, da li od lekara ili medicinskog pomocnog osoblja, a tada nikakvi podaci vise nisu tajnost, pa iz tih razloga mnogi radnici ne idu ni na preventivne preglede.