BEOGRAD – Srbija je po uspešnim startap firmama među vodećim državama u jugoistočnoj Evropi, a jedna od glavnih prednosti startap ekosistema Srbije je globalna povezanost, odnosno dobra komunikacija firmi iz Srbije sa firmama iz inostranstva, dok je najveća slabost lošija komunikacija među domaćim kompanijama i nizak nivo investicija.
To je ocenjeno u prvom Startap skeneru koji je danas predstavila Inicijativa „Digitalna Srbija“.
Programska direktorka za startap ekosistem u Inicijativi „Digitalna Srbija“ Zoja Kukić ukazuje na važnost saznanja koje Startap skener donosi investicionim fondovima, međunarodnim organizacijama i državnim institucijama koje će na osnovu izveštaja moći da planiraju svoje programe za podršku startapovima i tako odgovore na ključne izazove i podrže postojeće jake strane.
„Zahvaljujući podacima do kojih smo došli oblikovaćemo svoje programe, a sada znamo da ćemo se u narednom periodu fokusirati na glavne nedostatke našeg ekosistema. Učinićemo sve što je u našoj moći da obezbedimo domaćim startapovima lakši i veći pristup investicijama, ali i da unapredimo razmenu znanja u ekosistemu, ističe Kukić za Tanjug.
Inače, Startap skener je nastao u saradnji NVO Inicijativa „Digitalna Srbija“ sa organizacijom Startup Genome (Startap džinom) iz San Franciska koja je u svoju globalnu analizu 54 svetska startap ekosistema uključila i Beograd i Novi Sad kao jedine tačke u ovom delu sveta.
Startap skener pored detaljnih nalaza američkih eksperata donosi i rezultate lokalnih istraživača iz Digitalne Srbije i njenih članica, kompanija EY i PwC.
Kukić ističe da su startapovi oblast zahvaljući kojoj Srbija može imati značajan ekonomski rast.
Navodi da je istraživanje pokazalo dobru povezanost domaćih osnivača sa osnivačima i investitorima iz sveta i da oni vrlo rano izlaze na svetsko tržiste.
„Ono što takođe sugerišemo kao najveću slabost je to što na lokalnom nivou u Srbji nismo povezani i to što vrlo retko preduzetnici razmenjuju znanja i iskustva i na tome moramo mnogo da radimo“, rekla je Kukić.
U poređenju sa globalnim prosekom, više domaćih startapova je okrenuto inostranim tržištima – samo njih 22 odsto je orijentisano na tržišta Srbije (11 odsto) i bivše Jugoslavije ( takođe 11 odsto).
Najveći broj je fokusiran na SAD (37 odsto) i Evropu (26 odsto), dok šest odsto startapova definiše svoje tržište kao „globalno“.
Od preostalih, pet procenata startapova je fokusirano na tržište Velike Britanije, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati, Kanada i Azija u fokusu kod jedan odsto startapa.
Takođe, ističe se da startapovi u Srbiji imaju devet puta manje šanse da dobiju investicije nego neki startap bilo gde u svetu. Tu je potrebna veća podrška i domaćih i stranih investitora, a može mnogo i sama država da pomogne, navodi Kukić.
Startup Genome je kao najperspektivnije izdvojio blockćain i razvoj video igara, a pored toga, domaći startapi se u velikoj meri bave i kreiranjem rešenja za velike kompanije, proizvodima koji koriste veštačku inteligenciju i rad sa velikom količinom podataka (Big Data), kao i pametnim gradovima.
Primarni klijenti srpskih startapova su najčešće preduzeća (57 odsto), dok 41 odsto njih prodaje direktno krajnjim korisnicima.
Domaći osnivač startapa je star u proseku oko 33 godine, a samo 12 odsto njih u Beogradu i Novom Sadu su žene, što je slično globalnom proseku, pokazalo je istraživanje.
Trenutno u Srbiji ima između 200 i 400 startapova, u Beogradu i Novom Sadu.
Domaći startapovi su u poslednjih deset godina prikupili preko 143 miliona evra investicija, a više od 80 odsto sredstava otišlo je u samo dve kompanije.
„Izazov pribavljanja sredstava postaje još vidljiviji ako znamo da više od 50 odsto domaćih startapova nije privuklo nikakva ulaganja i u potpunosti se finansira iz sopstvenih sredstava“, ističe se u izveštaju.
Autori izveštaja zaključuju da je u rešavanju ovog problema ključna uloga države koja mora da kreira podsticaje i regulatorno okruženje koje će povećati broj domaćih i stranih investitora.
Najveći broj osnivača srpskih startapova su prvi put preduzetnici.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.