Srbija je nazadovala u oblasti vladavine prava prema indeksu Svetskog projekta pravde (World Justice Project – WJP) na kojem je ove godina zauzela 93. mesto od 142 zemlje i najloลกije je rangirana meฤu zemljama regiona.
Indeks WJP veฤ godinama beleลพi pad vladavine prava u Srbiji, koja je proลกle godine bila na 83. mestu.
Ove godine je dobila ocenu 0,48, pri ฤemu je najbolja ocena jedan, a u grupi 15 zemalja istoฤne Evrope i centralne Azije naลกla se na 11. mestu.
Najbolji u toj rupi su Gruzija, Crna Gora i Kosovo, a najloลกije rangirane su Belorusija, Rusija i Turska.
Na Zapadnom Balkanu najviลกi skor dobila je Crna Gora (57. mesto na globalnoj listi), a iza nje su Kosovo (58), Severna Makedonija (67), Bosna i Hercegovina (75) i Albanija (91).
Indeks vaลกingtonske nevladine organizacije WJP meri razvoj vladavine prava na osnovu osam faktora.
Srbija je najbolje ocenjena u kategoriji „red i bezbednost“, po kojoj je na 57. mestu, zatim po kriterijumima „osnovna ljudska prava“ i „graฤansko pravosuฤe“.
Najloลกiju ocenu je dobila po faktoru „ograniฤenje ovlaลกฤenja vlasti“, po kojem se naลกla na 127. mestu, a slede „kriviฤno pravosuฤe“ i „odsustvo korupcije“.
WJP je saopลกtio da vladavina prava na globalnom nivou nazaduje veฤ ลกestu godinu zaredom.
Vladavina prava je u odnosu na proลกlu godinu opala u 59 odsto analiziranih zemalja, a od 2016. pad je zabeleลพen u 78 odsto zemalja. Najveฤe nazadovanje zabeleลพeno je u oblasti osnovnih prava, u tri od ฤetiri analizirane zemlje.
Indeks pokazuje da je po kriterijumu „ograniฤenje ovlaลกฤenja vlasti“ tokom proteklih sedam godina zabeleลพen pad u 74 odsto zemalja, navodi se u saopลกtenju WJP i dodaje da su zakonodavna tela, pravosuฤe i civilno druลกtvo, ukljuฤujuฤi medije, ลกirom sveta izgubili kontrolnu nad izvrลกnom vlaลกฤu.
WJP je ocenio da su autoritarni trendovi nastavljeni i ove godine, ali da usporavaju, sa manje zemalja koje su nazadovale 2022. i 2023. nego ranijih godina.
Kada je u pitanju ograniฤenje ovlaลกฤenja vlasti, pad je ove godine zabeleลพen u 56 odsto zemalja, u poreฤenju sa 58 odsto proลกle godine i 70 odsto 2021.
Isto tako, manja veฤina zemalja je zabeleลพila ukupan pad vladavine prava ove godine (59 odsto), nego prethodne dve (61 odsto i 74 odsto).
Sa druge strane, nazadovanje u funkcionisanju pravosudnih sistema se poveฤalo, pa je tako ove godine po kriterijumu „graฤansko pravosuฤe“ pad zabeleลพen u dve treฤine drลพava (66 odsto), viลกe nego proลกle godine (61 odsto).
„Svet ostaje zahvaฤen recesijom vladavine prava koju karakteriลกu prekoraฤenje izvrลกne vlasti, ograniฤavanje ljudskih prava i pravosudni sistemi koji ne uspevaju da zadovolje potrebe ljudi. Ljudi ลกirom sveta plaฤaju cenu“, izjavio je predsednik WJP-a Vilijam Nekom.
Prva na listi je Danska, zatim Norveลกka, Finska, ล vedska i Nemaฤka.
Drลพava sa najniลพom ocenom je Venecuela, a slede Kambodลพa, Avganistan, Haiti i Demokratska Republika Kongo.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com