Novo istraživanje je pokazalo da ljudi koji su preživeli infarkt i koji se lako iznerviraju ili su često pod stresom, imaju velike šanse da dožive još jedan srčani udar, koji može biti fatalan.
U periodu od deset godina, više od polovine ljudi koji su preživeli infarkt i imali visoke rezultate na psihološkim testovima osmišljenim tako da identikifuju probleme besa, imalo je fatalni ili još jedan ne-fatalni srčani napad, u poređenju sa četvrtinom od ukupnog broja ispitanika koji su imali niske rezultate na testu.
Ljudi sa visokim rezultatima na skali besa imali su 2,3 puta veće šanse da dožive još jedan srčani udar, u poređenju sa onima sa niskim rezultatima na istoj skali, istakao je Franko Bonaguidi, istraživač sa Instituta za kliničku psihologiju u italijanskom gradu Pizi.
Slično tome, osobe koje su preživele infarkt i koje imaju visoke rezultate na skali stresa, imale su 1,9 puta veće šanse da dožive još jedan srčani udar, u poređenju sa onima koje su imale nisu ocenu na testu koji se odnosi na stres.
Analiza je uzela u obzir i već poznate faktore rizika bolesti srca, kao što su starost, pol, visok krvni pritisak i holesterol.
Istraživanje je obuhvatilo 228 ljudi koji su imali srčani udar, a 200 su bili muškarci. Tokom deset godina trajanja istraživanja, 51 osoba je imala još jedan srčani udar, a 28 njih je preminulo.
Bes kao „primitivna emocija“
„Bes je primitivna emocija koja se ne može isključiti po volji“, kaže Bonaguadi i dodaje da bes može imati konstruktivnu funkciju kada je u pitanju prevazilaženje prepreka i ostvarivanje određenih ciljeva.
Međutim, posle određene tačke ili kod ljudi koji su već podložni bolestima srca, bes može da izazove nepovoljne fiziološke promene i može doprineti destruktivnom ponašanju, isto kao i zavisnost od hrane ili alkohola, smatraju eksperti.
Stručnjaci smatraju da je dobra vest to što ljudi mogu da promene svoje ponašanje kako bi sačuvali svoje zdravlje, ali i život.
Džon Harold, specijalista za srce na Univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu, smatra da se rezultati ovog istraživanja poklapaju sa iskustvima iz prakse: „Kada na pregled dođe pacijent koji je preživeo srčani udar i pri tom pokaže izlive besa ili da je pod stresom, tada skoro da mogu predvideti da neće biti dobro po njega ako ne promeni svoje ponašanje!“
Harold kaže da takvim pacijentima često preporučuje krstarenje okeanom, jer takav vid relaksacije može pomoći njihovom zdravlju. Ako su porodične svađe ili druge stresne situacije van kontrole pacijenta, Harold savetuje da se treba povući, jer to jednostavno nije vredno ugrožavanja zdravlja, pa i života.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.
Gotovo svaki građanin u današnje vrijeme izložen je nekoj vrsti stresa. Kada Vam stignu visoki računi za električnu energiju, vodu, telefon, kada Vam dođu neplanirani i iznenadni troškovi, a nemate novaca, kada spremate polaganje nekog ispita, a imate predrasude o profesoru koji će Vas ispitivati, kada vas drugi ogovaraju ili Vam nešto podmeću, a znate da se to radi smišljeno i organizirano protiv Vas, kada ste očevidac nekog teškog incidenta o kojem treba da svjedočite ili se izjašnjavate, kada Vas neprimjerenim ponašanjem ili povišenim tonom naljuti Vaš pretpostavljeni šef ili neko od članova Vašeg domaćinstva, kada Vas poslije dugo godina ljubavi iznevjeri Vaš bračni drug, kada vas ne posluša Vaše dijete ili radi suprotno od onog što od njega tražite, a nemate mogućnosti da utičete na njega, kada slušate loše vijesti u svijetu ili u svojoj zemlji i povezujete to sa ličnim neprilikama, kada Vas neko od komšija, poslovnih partnera, stranaka ili kolega na poslu iznervira, kažemo u svim naprijed pobrojanim slučajevima da postoji stres. Tada dolazi do naglog ubrzanja pulsa, kočenja vilica, lupanja srca, omaglice, pa i privremenog gubljenja svijesti. Intenzitet stresa može biti toliki da se osjeća gubljenje zraka, otežano disanje i bol u grudnom košu koja može biti slabijeg ili jačeg intenziteta. Tada već možemo govoriti o predinfarknom stanju ili blažem infarktu. Gotovo svako od nas se u životu do sada susretao sa nekom od goreopisanih situacija. Kako izbjeći stres? Najbolje je biti u životu flegman i optimista, koliko je to moguće. Ono na šta ne možete utjecati u društvu ne pokušavajte ni mijenjati. Budite pametni za sebe i nigdje se puno ne eksponirajte. Ne ulazite u tuđe probleme bespotrebno, ne posredujte ni u čemu i pravite se gluhi na sve. Ne garantujete bankama za tuđe obaveze, osim ako se radi o članovima porodičnog domaćinstva ili najuže familije, jer možete doživiti stres! Izbjegavajte provokatine ljude i provokativna društva, prznice i kavgadžije, ne reagujte na sve izuzev ako niste lično ozbiljno ugroženi. Ako Vam žena ili djevojka pravi flert ili povisi ton, oprostite joj, a kada se smiri, objasnite joj na učtiv način da to nije lijepo od nje. Na isti način postupite ako Vaš pretpostavljeni šef ili neko od ukućana na Vas povisi ton. Najbolje se udaljiti privremeno iz takve prostorije ako je to moguće. Žučne rasprave i svađe sa bilo kim i bilo o čemu nikome ne donose dobra. Ne ubjeđujte nikoga u ono što ne razumije ili ne želi da razumije. Ne gledajte političke emisije jer sadrže dosta neistina koje vas mogu iznervirati. Ne gubite živce na fudbalu i ne žalostite se što Vaši ljubimci nisu pokazali na terenu ono što ste Vi od njih očekivali. Pravi odmor protiv stresa, a time i infarkta su šetnje, društveni humor, humorističke emisije, ribolov i boravak u prirodi. Rasterećenje od stresa može doći i ako se osobi od povjerenja povjerite o onome što Vas muči, odnosno o onome ko Vam je ili šta Vam je izazvalo stresnu situaciju. Ali u svakom slučaju, vodite računa pred kim šta govorite, jer ima dosta pokvarenih ljudi koji zlurado koriste stanje stresa i privremenu Vašu smetenost. Dakle, pravilan postupak za izbjegavanje stresa i odabir terapije protiv stresa jeste i velika vjerovatnoća za smanjenje infarkta. I na kraju, imajte na umu da je ovozemaljski život samo jedan i da ništa nije vrijedno zdravlja i života čovjeka. Sve u životu je prolazno. Svjedoci smo vremena da nekada i veliki i bogati ljudi neslavno završavaju svoj život. Zato umjerenost u svemu, razuman pristup svemu i neeksponiranost (dobro je živio ko je neopažen živio) treba da budu glavni imperativi u životu za izbjegavanje stresa, a time i infarkta. Lijep pozdrav čitateljima.