Kako se zaštititi od ešerihije koli?

Na stotine ljudi širom Amerike podleglo je epidemiji izazvanoj bakterijom ešerihija koli, ili skraćeno E-koli (E-coli). Najčešće se ova bakterija nalazila u mlevenoj govedini, pilećoj salati, flaširanoj vodi i celeru.

Za sajt WebMD odgovarali su stručnjaci iz Centra za javno zdravlje SAD na razna pitanja u vezi sa ovom bakterijom i o tome kako da se zaštitimo od nje.

Šta je ešerihija koli?

To je bakterija koja se može naći u raznim artiklima hrane i životinjskim iznutricama. Postoji veliki broj sojeva ove bakterije, a većina njih je bezopasna. Opasni sojevi mogu izazvati: proliv, krvavi proliv, infekcije urinarnog trakta, respiratorne bolesti, upalu pluća i neke bolesti bubrega.

Ešerihiju koli obično poovezujemo sa hamburgerima ili pljeskavicama, ali koja je još hrana opasna?

Ranije epidemije i ovogodišnja epidemija ukazuju na to da se ešerihija koli može naći u mnogim drugim namirnicama kao što su, na primer, nepasterizovani mlečni proizvodi i jabuke.

Sveži proizvodi (sirevi, nekuvani i neprerađeni) su vodeći uzrok pojave ove epidemije. Istraživači su 10 godina pratili podatke da bi saznali koja hrana se najčešće vezuje za problem sa bakterijom ešerihija koli.

Tokom te decenije, sveža (sirova) hrana je bila uzrok 629 epidemija raznih bolesti izazvanih bakterijom ešerihija koli prenošenom hranom. Istraživači dodaju važnu primedbu da su u osnovi sveže voće i povrće bezbedniji od drugih namirnica. Prema izjavama stručnjaka, rizik od bolesti izazavanih bakterijom ešerihija koli dva puta je veći od piletine nego od povrća. Morski plodovi su vodeći uzročnici epidemije.

Kako bakterija dospeva u hranu?

Meso može biti kontaminirano tokom procesa klanja, ako su bakterije prisutne u goveđem izmetu. Iz kontaminiranog izmeta, bakterije mogu, kada pada kiša, „zaliti“ polja sa povrćem. Mleko se može kontaminirati kad izmet dođe u direktan kontakt sa njim (uprljano vime, rep, ruke, rukavice ili posuda…). U restoranu, ako osoblje ne pere pravilno ruke (delovi izmeta na rukama!), mogu se takođe širiti bakterije.

Koji sojevi preovlađuju?

U izveštaju je Centar za javno zdravlje SAD utvrdio da je broj prijavljenih infekcija sa bakterijom pod oznakom „E-coli 0157“ glavni i najveći krivac za epidemiju. Pa ipak, broj epidemija je 2014. godine opao za oko trećinu u odnosu na period 2006-2008.

„Nemamo sve podatke za ovu godinu“, izjavio je dr. Džonatan Filding, profesor zdravstvene politike i menadžmenta na “UCLA“ školi za javno zdravlje.

Prema procenama zvaničnika, svake godine se u SAD 1 od 6 osoba razboli od kontaminirane hrane.

Kako se bolest manifestuje?

„Najčešće se javlja proliv ili dijareja, a popularno se naziva putnička dijareja ili turistička dijareja, ali i mnogo ozbiljnije bolesti, kao homolitički uremijski sindrom, odgovara dr Aron Glat, portparol Udruženja za infektivne bolesti Amerike.

Proliv može izazvati tečnu stolicu nekoliko puta dnevno u trajanju od nekoliko dana. Obično se pacijentima savetuje da se odmaraju i piju dosta tečnosti. Ako su simptomi jači (uporno povraćanje, groznica ili krvav proliv), onda bi trebalo potražiti medicinsku pomoć.

Homolitički uremijski sindrom može dovesti do otkazivanja bubrega, ali to se javlja samo kod oko 10% pacijenata inficiranih bakterijom E-koli. Veoma retko kod ovakvih pacijenata i velikih komlikacija može doći do smrtnog ishoda.

Osobe sa oslabljenim imunitetom, deca ili starije osobe – mogu imati ozbiljne posledice infekcije bakterijom ešerihija koli.

Kakva medicinska nega je potrebna kada se dijagnostikuje E-koli?

Najčešće su infekcije sa blagim simptomima kada je potrebno: odmaranje, ležanje, sedenje, laka hrana i dosta tečnosti. Tipično je da se ljudi razbole u roku od 2 do 8 dana nakon konsumiranja kontaminirane hrane.

U velikom broju slučajeva, simptomi prolaze za oko nedelju dana, ali ako se ne osećate bolje posle tog vremena, posetite lekara. U većini slučajeva se ne preporučuju antibiotici, zato što oni mogu da povećaju rizik od komplikacija.

Lekari takođe ne preporučuju lekove protiv proliva, jer to može duže zadržati bakterije u crevnom sistemu.

Kako možemo smanjiti šanse za dobijanje infekcije bakterijom ešerihija koli?

Vodite računa o izboru hrane, čuvajte je na sigurnom i jedite u proverenim restoranima. U restoranu možete vrlo brzo videti kako se osoblje ponaša prema hrani, kakva im je higijena, da li peru ruke i kako slažu i serviraju namirnice.

Presudno je da izbegnete nepasterizovane mlečne proizvode, sumnjive jabuke, sirovu govedinu i sirovu piletinu. Meso operite temeljno pre pripreme i kuvajte (pecite) na više od 80 stepeni Celzijusovih.

Kada kupujete, tražite da vam odvoje kese (pakovanja) raznih vrsta mesa (ne bi trebalo da rukama hvataju jedno pa drugo meso): piletinu, svinjetinu, govedinu, suvo, sirovo i mleveno meso. Ne nosite u istoj kesi meso i voće i povrće. U torbi ne treba da bude meso iznad voća i povrća, pošto iz mesa može iscuriti tečnost.

„U frižideru odvojte proizvode od mesa od druge hrane i nemojte stavljati meso iznad drugih proizvoda, jer sok od zagađenog mesa može da kaplje na druge proizvode“, upozorava dr Filding.

Pre upotrebe, uvek dobro operite hranu. To neće uvek osloboditi od kontaminacije, ali pomaže. Među „najtežim“ proizvodima za pranje su klice (izdanci, mali strukovi…), jer E- koli može da prodre unutar semena.

Kada pripremate hranu, prvo oprerite ruke, dasku za sečenje i nož. Površine na kojima pripremate hranu operite ili obrišite pre i posle pripreme hrane. Najbolje je da koristite posebne daske za sečenje mesa i povrća.

Pravilno pranje ruku može najviše da spreči širenje bakterija, pa i ešerihije koli.

Foto: HebiFot/Pixabay.com

U Americi postoje ocene za restorane, pa se građanima savetuje da provere te ocene. Kao što smo već jednom rekli, sami možete mnogo toga videti: ako mesto (restoran, prodavnica, tezga…) izgleda prljavo, okrenite se i idite.

Ne mora da znači da su skupi restorani mnogo bolji nego restorani brze hrane, jer je „jeftina hrana“ relativna stvar. Bez obzira na cenu hrane u restoranima, najvažniji je čovek. Ako su šef restorana i osoblje uredni, pedantni i vode računa o čistoći prostorija, krpa, stolnjaka, posuda, ruku i hrane – onda su šanse za infekcije i prenos bakterija minimalne.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

bakterijadijarejaešerihija kolihigijenapranje rukuprolivzagađena hrana
Komentari (0)
Dodaj komentar