Koliko često treba testirati prostatu?

Američko udruženje za rak (The American Cancer Society) izmenilo je preporuku kada je reč o testiranju radi ranog otkrivanja raka prostate. Smatra se da testiranje prostatičnog specifičnog antigena (PSA) iz krvi jednom godišnje – dovodi do nepotrebnih biopsija prostate i nepotrebnog lečenja raka prostate, što čini više štete nego koristi.

Još od 1995. godine, ovo udruženje je istupilo protiv rutinskog testiranja za rak prostate i ta se preporuka nije izmenila. Nova preporuka odnosi se na ograničenost značaja testa PSA. Takođe se smatra da digitalni pregled prostate ne treba raditi svim pacijentima, bez obzira na tegobe i simptome koji oni imaju.

Kliničke studije potvrdile su da je najveći broj slučaja raka prostate koji su otkriveni rutinskim pregledom PSA i posle toga biopsijom – sporo rastući i da većini pacijenata nije potrebno nikakvo lečenje. Ti pacijenti će najčešće umreti sa rakom prostate, a ne od raka prostate.

Preporuke:

  • diskutovati sa pacijentom o tome koji su pozitivni a koji negativni aspekti rutinskog testiranja prostate uz upozorenje na mogućnost dobijanja pogrešnih rezultata, koji mogu da navedu na nepotrebno lečenje sa svim posledicama koje to lečenje donosi
  • prestati sa digitalnim pregledom prostate (pregled prostate prstom kroz analni otvor) kao standardnim pregledom za rak prostate
  • uzeti vrednost prvog PSA testa koji je urađen u prošlosti i na osnovu njega doneti odluku o tome koliko često taj test treba ponavljati

Rak prostate je najčešći oblik raka posle raka kože kod Amerikanaca.

Međutim, rak prostate je najčešće sporo rastući i, u zavisnosti od starosti pacijenta, mnogi pacijenti će umreti od neke druge bolesti.

U zaključku treba reći da test PSA i digitalni pregled prostate nikako ne treba isključiti, nego ih samo ne treba koristiti rutinski. Treba biti više kritičan i koristiti test ako je zbilja neophodan.

Još članaka o prostati…

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

prostatapsa testrak prostate
Komentari (2)
Dodaj komentar
  • Anonimni

    Redosled poteza i kontrole: 1. U koliko je vaš bliski rođak imao probleme sa prostatom, otac, brat i sl. 2. U koloko ste ranije imali češće razne urinarne infekcije, upale, peckanja, i sl. 3. U koliko ste pre imali neuredan seksualni život, a sada ga uopšte nemate. 4. U koliko vam se posle 55 godine povećava psa svake godine npr. za dva. 5. Najčešće će vam jedan lekar će vam reći da treba, a drugi da ne treba vršiti operaciju 6. . Ako vam je psa npr. preko 8 sa tendencijom daljeg rasta izvršite biopsiju. 7. Na osnovu tih rezultataa ako je psa i dalje u porastu, zakažite operaciju koja može biti izvedena na nekoliko načina. 8. Pre toga pozdravite se sa daljim seksualnim životom i pripremite za probleme sa inkontinencijom i ulošcima. 9. Naravno da sve ovo može biti i drugačije od napisanog, ali je najčešće baš ovako, zanemarivanje lekarskog pregleda prostate posle 60.te. može izazvati opasne previde sa najgorim posledicama. 10. Naravoučenije: Bolje je biti živ pa makar i bez prostate, nego neslavno završiti pre reda.

  • Aleksandar Voroncov

    Nemam komentar. U meni je silan strah s obzirom na to da sam dobio nalaze PSA i Free PSA koji su takvi da ne mogu da se snađem vezano za ove Vaše članke o raku prostate i tumorskom testu, te njegovim rezultatima. Znam da tribam ići specijalisti, ali će mi zakazati pregled tek za mjesec ili dva, pa molim nekog Vašeg stručnjaka da mi pokuša na osnovu mojih nalaza koje ću sada napisati da kaže otprilike što mi je činit i kako da se ponašam.
    – Ukupni PSA (Architect CMIA) je 1,27, Slobodni PSA (Architect CMIA) je 1,43, % Slobodni PSA je 33,54.
    Molim stručnu osobu da mi ukratko objasni što da činim, s obzirom na to da ne mogu hitno kod specijaliste sa uputnicom, da li je potrebno da idem hitno privatno, što kod nas dosta košta.