Nekoliko meseci pre srčanog udara – pojavljuju se ove stvari

Početni znaci srčane bolesti manifestuju se kao stežuća bol u grudima i osećaj nedostatka vazduha nakon fizičkog napora ili nakon što se iznervirate. Može se javiti i teskoba.

To stanje naziva se angina pektoris i nije životno opasno, kaže dr. sc. Marijan Kirin, načelnik Zavoda za hitnu i intenzivnu medicinu Klinike za unutrašnje bolesti u KB-u Dubrava. Bol povezana s anginom pektoris može se povremeno javljati mesecima prije infarkta. Obično traje do 10-ak minuta i u mirovanju prestaje. Iako to nije hitno i opasno stanje, svakako se treba javiti lekaru, jer može biti znak suženja krvnih sudova, a rano otkrivanje problema može pomoći da se prevenira infarkt.

– Najčešći uzrok suženja koronarnih arterija, zbog kojeg dolazi do infarkta, je ateroskleroza, odnosno zadebljanje koje se javlja u vidu izbočine u unutrašnjosti krvnog suda. Važno je znati da taj proces može započeti rano, između 10. i 20. godine. Već između 20. i 30. godine jasno je izražen, ali ne ometa značajno protok krvi. Znakovi i simptomi promena javljaju se najčešće između 40. i 50. godine, iako se mogu javiti i ranije – objašnjava dr. Kirin za 24sata.hr.

Dvadesete godine

Organizujte kvalitetnu ishranu – To podrazumeva ishranu s niskim udelom zasićenih masnoća, trans masti, šećera i natrijuma (soli) i niskim glikemijskim indeksom. Jedite puno voća i povrća, celovitih žitarica bogatih vlaknima, ribu (po mogućnosti masnu ribu, barem dva puta nedeljno). Birajte nemasno belo meso i manje masne mlečne proizvode.

Budite fizički aktivni – Organizujte svoje vreme tako da imate vremena barem za 15 minuta aerobnih vežbi na dan, uz dodatnih 30-ak minuta hodanja. Uz to, pokušajte dva puta nedeljno da vežbate jogu, aerobik ili izaberite neku sličnu aktivnost u kojoj se aktiviraju i jačaju mišići celog tela. To može biti i ples. Deca bi se trebalo da se kreću kroz igru i vežbanje najmanje sat vremena dnevno.

Nemojte početi/prestanite da pušite – Najčešći faktor rizika za koronarnu bolest srca je pušenje cigareta (93,7 posto), a više od 50 posto bolesnika s akutnim infarktom miokarda su pušači.

Tridesete godine

Raspitajte se o istoriji oboljenja u porodici – Proverite da li neko u vašoj porodici imao kardiovaskularnih problema i imate li bliskih rođaka koji su doživeli infarkt ili umrli od posledica infarkta. Ako je tako, započnite s redovnim sistematskim pregledima i pre, odnosno barem od 40. godine.

Četrdesete godine

Pazite na težinu – Četrdesete su razdoblje kad naš metabolizam usporava pa planirajte ishranu tako da nosite sa sobom na posao zdravi i lagani ručak i zdravu užinu, upišite se na kurs plesa ili neki drugi oblik fizičkih vežbi kako se ne biste ulenjili i večeri provodili na kauču.

Redovno kontrolišite šećer u krvi B – Ta provera bi sada trebalo da postane deo redovnog godišnjeg pregleda. Ako su vrednosti šećera povišene i češće, treba dodatno prilagoditi ishranu i još više paziti na to da se krećete.

Ne šalite se oko hrkanja – Jedna od pet odraslih osoba ima blagu ili težu apneju tokom spavanja, što je stanje koje uzrokuje prekide u disanju. Ako se ne leči pravilno, apneja može da doprinese visokom krvnom pritisku, srčanim bolestima i moždanom udaru.

Pedesete godine

Informišite se o simptomima infarkta – Naučite kako da prepoznate simptome infarkta i reagujete, jer vam to može spasiti život, ili možete biti u situaciji da životnom partneru spasite život.

Redovno kontrolišite pritisak i masnoće – Obavite te kontrole barem jednom godišnje, a po potrebi i češće. Ako imate povišen pritisak, dobro je imati aparat za merenje kod kuće kako biste mogli da proverite pritisak kad se osećate loše.

Proučite prirodne lekove – Informišite se o tome koji su čajevi korisni za sniženje krvnog pritiska, masnoća i šećera u krvi i za održavanje zdravlja krvnih sudova.

Šezdesete godine

Proverite periferne arterije – Dijabetičari će taj pregled proći puno ranije i ponavljati ga redovno, ali ako nemate šećer, u šezdesetim je korisno obaviti taj pregled kako biste proverili zdravlje perifernih krvnih sudova.

Smanjite unos kalorija – Organizmu je vremenom potrebno manje kalorija kako bi funkcionisao, pa vodite o tome računa. Redukujte kalorije od 15 do 20 posto.

Posvetite više vremena stvarima koje vas raduju – Ako ranije niste imali vremena za baštovanstvo, pronađite komadić zemlje i posadite cveće ili uredite mali povrtnjak. Ako postoje mesta koja želite da posetite, pokušajte da organizujete putovanje. Takve stvari pomoći će vam će da se osećate bolje, a to doprinosi ukupnom zdravlju.

Počnite s preventivnim pregledima nakon 45. godine

Najveći broj infarkta miokarda u muškaraca javlja se između 55. i 75. godine (oko 125 na 1000 stanovnika godišnje), a kod žena nakon 85. godine (oko 110 na 1000 stanovnika godišnje). S pregledima zato počnite već sa 45.

Trećina ne oseti nikakve simptome srčanog udara

Izuzetno je važno naučiti prepoznati simptome srčanog udara, pogotovo one atipične, koje inače ne bismo povezali sa srcem jer oko trećina pacijenata s infarktom zapravo ne oseti bol u grudima i tipične simptome srčanog udara.

Prva pomoć kod infarkta: odmah u bolnicu

Ako posumnjate u infarkt, odmah pozovite Hitnu pomoć. Do tada osoba mora da leži, s tim da u slučaju nedostatka vazduha može biti na povišenom uzglavlju ili polusedećem položaju. Ako je krvni pritisak povišen, uzmite tabletu za normalizaciju pritiska. Ako bolesnik kod sebe ima nitroglicerin, treba mu ga staviti pod jezik.

Prepoznajte simptome – mučnina i povraćanje

Bol kod infarkta ne traje duže od 30 minuta i ne prolazi s odmaranjem. Kod žena se često javlja osećaj hroničnog umora i malaksalosti i nedostatak vazduha, a mogu se javiti i podrigivanje, povraćanje, znojenje i vrtoglavica.

Atipične simptome češće imaju žene i dijabetičari

Atipična slika srčanog udara češća je kod mlađih bolesnika (starosti od 25 do 40 godina) ili u starijih (iznad 75), kao i kod bolesnika sa šećernom bolešću i posebno kod žena.

Različito je kod žena i muškaraca

Neki od pacijenata koji su preživeli srčani udar pričali su kasnije da su mesec dana pre udara počeli otežano da dišu i imali su slabe bolove u grudima, odnosno osećali su rane simptome.

Bilo je i onih koji su bili svesni šta se događa pa su pozvali hitnu pomoć pre udara i tako sebi spasili život. Stručnjaci kažu da je polovna pacijenata imala simptome mesec dana ranije, ali većina na njih nije obraćala pažnju.

Muškarci su skloniji bolovima u grudima, a žene smetnjama u disanju. Kod muškaraca se mogu pojaviti i problemi s erekcijom čemu je krivac suženje krvnih sudova. Čak dve trećine njih je to primetilo pre zastoja srca.

Žene (njih oko 70 posto) sklonije su osećanju snažnog i dugotrajnog umora, čak nekoliko nedelja pre udara. Ako srčani mišić ne radi kako treba to može uzrokovati i oticanje nogu, pa i na to treba obratiti pažnju.

6 znakova koji se mogu pojaviti i mesec dana pre srčanog udara:

1. Umor

Ako se arterije suze, srce prima manje krvi nego što je naviklo zbog čega radi puno teže. To je razlog zašto se osećate umorno i pospano sve vreme.

2. Kratkoća daha

Ako srce dobija manje krvi to znači da će pluća dobijati manje kiseonika nego što je normalno. Imate li problema s disanjem, što pre posetite lekar jer to može značiti da se približava vreme srčanog udara.

3. Slabost

Ako telo oslabi tj. osećate slabost, to je zato što odjednom arterije postanu uske i ne dopuštaju krvi da cirkuliše ispravno. Tada mišići ne dobijaju ono što im je potrebno i može se dogoditi da se srušite.

4. Vrtoglavica i hladno znojenje

Slaba cirkulacija krivac je i za to što je protok krvi u mozgu ograničen, a to je vrlo opasno po život. U takvoj situaciji osetićete vrtoglavicu i zbunjenost. Ne ignorišite ovakve znakove.

5. Pritisak u grudima

Imate li rane simptome srčanog udara verovatno ćete osetiti i nemir u grudima, manji bol ili povišen pritisak. To će biti sve češće kako se bliži dan srčanog udara.

6. Simptomi gripa ili prehlade

Ako se osećate kao da imate simptome gripa ili prehlade niotkud, moglo bi se raditi o najavi srčanog udara u bliskoj budućnosti. Mnogu ljudi koji su preživeli udar kasnije su rekli da su nekoliko dana pre imali takve simptome, npr. kašalj, groznicu, piše Bright Side.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

INFARKTsimptomisrcani udar
Komentari (0)
Dodaj komentar