Za većinu Kineza, 36. godišnjica krvavog obračuna kojim su okončani prodemokratski protesti u Kini prošla je kao svaki drugi radni dan, a upravo tako hoće vladajuća komunistička partija, piše večeras Asošijeted pres povodom dana kada su 1989. godine nasilno ugušene demonstracija na trgu Tjenanmen u Pekingu.
Bezbednost je danas u glavnom gradu Kine bila stroga oko Tjenanmena, sa kojeg su višenedeljni protesti predvođeni studentima potresali Komunističku partiju.
Pod tadašnjim liderom Deng Sjaopingom, vojska je poslata da okonča protest u noći između 3. i 4. juna.
Koristeći bojevu municiju, vojnici su se probili kroz masu koja je pokušavala da ih spreči da dođu do trga.
Tom prilikom poginule su stotine, a možda i hiljade ljudi, uključujući desetine vojnika, podseća AP.
Partija je pokušala, sa izvesnim uspehom, da izbriše iz kolektivnog pamćenja ono što su za nju „politička previranja“ iz 1989. godine.
Tako vlasti u Pekingu zabranjuje svaku javnu komemoraciju ili pominjanje gušenja protesta od 4. juna, brisanjem svih referenci sa interneta.
Poslednjih godina, ta zabrana je proširena na Hong Kong, gde nekada masovno godišnje bdenje uz sveće više nije dozvoljeno.
Samo na Tajvanu, samoupravnom ostrvu na koje Kina polaže pravo, ali koje vodi svoju politiku, još uvek mogu da se održe veliki skupovi povodom masakra na Tjenanmenu od 4. juna.
Trg Tjenanmen je ogroman prostor u centru Pekinga sa monumentalnim zgradama iz komunističkog doba koje se pružaju duž dve njegove strane, i sa mauzolejom Mao Cedunga na južnom kraju.
Studenti univerziteta zauzeli su ovo simbolički važno mesto u proleće 1989. godine a njihovo zalaganje za slobodu podelilo je partijsko rukovodstvo.
Odluka o slanju trupa odlučujuća prekretnica u evoluciji moderne Kine – partija je stavljena čvrsto pod kontrolu dok su ekonomska ograničenja počela da popuštaju.
Brz ekonomski razvoj zemlje od tada dokazuje da su odluke o gušenju protesta bile ispravne, smatraju kineski zvaničnici.
„O političkim previranjima koja su se desila kasnih osamdesetih, kineska vlada je već zauzela jasan stav“, rekao je danas portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đian.
On je dodao da će Kina nastaviti sadašnjim putem „socijalizma sa kineskim karakteristikama“.
Majke Tiananmena, grupa koju su formirali rođaci žrtava, uputila je onlajn apel vladi.
Peticijom sa 108 potpisa poziva se na nezavisnu istragu dešavanja od 4. juna 1989, uključujući spisak svih poginulih. Traži se i odšteta za porodice i krivični progon odgovornih za pokolj.
Britanska i nemačka ambasada u Pekingu objavile su povodom godišnjice video snimke na Veibo, kineskoj društvenoj mreži, ali su oni kasnije uklonjeni, verovatno pod dejstvom cenzora.
Ambasade Kanade i Nemačke su prikazale slike jedne upaljene sveće na velikim ekranima koji gledaju na glavnu ulicu u Pekingu.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com