BEOGRAD – Predloลพene izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje predviฤaju indeksaciju penzija 100 odsto sa zaradama kada su rashodi za penzije manji od 10 odsto BDP-a, jesu korak u dobrom smeru, kako bi se na sistematski naฤin saฤuvala teลกko izvojevana finansijska stabilizacija penzijskog sistema iz prethodne decenije, izjavio je danas ฤlan Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov.
„To je ekonomski odrลพiva formula koja daje indeksaciju penzija 100 odsto sa zaradama, kada su penzijski rashodi ispod 10 odsto BDP-a“, naveo je on.
Fiskalni savet je u SANU odrลพao regionalni skup povodom 100 godina primene Bizmarkovog penzionog modela na prostorima bivลกe Jugoslavije, a uฤestovali su i struฤnjaci iz Slovenije, Hrvatske, Republike Srpske, u okviru kojeg je odrลพan i panel.
Altiparmakov je govoreฤi o modelu „socijalnih penzija“ za Srbiju, ลกto je kategorija za starije ljude koji se nisu kvalifikovali za penziju, a nemaju dovoljne druge prihode, rekao da je Fiskalni savet radio analize kako proลกiriti sistem socijalne pomoฤi u tom pravcu.
„To bi bilo budลพetski prihvatljivo. To bi bio rashod od jedne do dve milijarde dinara. Mislimo da bi to moglo da se ozbiljnije razmotri u narednom periodu“, rekao je on.
Altiparmakov je govoreฤi o pomeranju granica za odlazak u penziju ocenio da je Srbija 2014. godine napravila veliki korak.
„Tako da o tome sad ne moramo da razmiลกljamo do kraja ove decenije“, rekao je on.
Ocenio je da je u Srbiji dobre rezultate dao sistem svojevrsnog trajnog kaลพnjavanja onih koji odlaze u prevremenu penziju.
„To je neลกto ลกto je praviฤno. Sada moลพemo razmiลกljati o dodatnim stimulacijama za ostanak u radnom odnosu i posle ispunjenja uslova za penziju. Moguฤe je u narednom periodu razmatrati bonuse u tom pravcu“, rekao je on.
Rashodi za penzije u Srbiji su ispod 10 odsto BDP-a i to se moลพe smatrati ekonomski odrลพivim i prihvatljivim, istakao je Altiparmakov.
„Dotacije su smanjenje na najpovoljniji nivo u poslednjih nekoliko decenija, manje su od jedan odsto BDP, i to je neลกto ลกto je prihvatljivo. Primera radi dotacije u Nemaฤkoj su 30 odsto rashoda“, rekao je on.
Na skupu odrลพanom u okviru dvodnevne konferencije SANU ฤija je tema Buduฤnost starenja o penzijskim sistemima govorili su struฤnjaci iz viลกe drลพava koje su nastale raspadom Jugoslavije.
Uฤesnica skupa Gordana Matkoviฤ iz Centra za socijalnu politiku ocenila je da odnos broja zaposlenih i broja penzionera u Srbiji nije dobar ali je bitno da se unapreฤuje i da sve viลกe ljudi radi, i da rade ลกto duลพe.
Ona je ocenila da se uvoฤenje drugog obaveznog stuba penzionog osiguranja u nekim zemljama Istoฤne Evrope i Hrvatskoj pokazalo kao neuspeลกan eksperiment.
„Kada je doลกla kriza 2008. godine postalo je jasno da je to prevelik teret za zemlje koje su ga uvele“, rekla je ona.
Podsetila je da je Srbija odbila da uvede drugi stub penzionog osiguranja pre 20 godina.
Govoreฤi o dobrovoljno osiguranju, kao treฤem stubu penzionog sistema, rekla je da nije svejedno kako je on koncipiran i da li se sva sredstva drลพe iskljuฤivo u drลพavnim obveznicama.
„Krupna su tehniฤka pitanja. Postoji predlog Fiskalnog saveta koji bi vodio u pravcu da taj sistem viลกe bude prilagoฤen potrebi da ljudi ลกtede za starost. A da ne predstavlja krug ulaganja u drลพavne obveznice sa visokim administrativnim naknadama“, rekla je ona.
Matkoviฤ je istakla da gotovo sve zemlje u regionu imaju minimalne socijalne penzije, a neke su to reลกile posebnim kategorijama socijalne pomoฤi.
„Mi bismo trebali da damo posebno povoljne uslove za stare, kojima bi onda omoguฤili da veฤi broj starih mogu da ostvari pravo na takva primanja“, rekla je ona.
Poruฤila je da je dobra vest da ljudi ลพive u proseku duลพe i obavljaju poslove koje mogu da izdrลพe da rade i posle starosne granice za penziju.
„Vaลพno je iz suลกtinskih razloga da razmiลกljamo o daljem pomeranju starosne granice za odlazak u penziju, a mnoge zemlje su to zacrtale“, rekla je ona.
Istakla je da postoji trend povlaฤenja ljudi u prevremene penzije i skraฤivanje efektivnog staลพa, a u Srbiji se tradicionalno u kasnijim godinama na to trลพiลกte ulazi.
„Rano povlaฤenje sa trลพiลกta rada je problem. Mali deo reลกenja je tu u okviru penzijskog sistema“, rekla je ona.
Predrag Pejakoviฤ, nezavisni analitiฤar iz Hrvatske, govoreฤi o drugom stubu obaveznog penzionog osiguranja ocenio je da ta zemlja ne treba sada posle 20 godina od njega da odustaje.
„Uvoฤenjem se ลพeleo diversifikovati rizik, i poboljลกati domaฤa ลกtednja ลกto je u velikoj meri uspelo. Povrat je bolji nego ลกto se oฤekivalo, a troลกkovi su bili srazmerno niski“, rekao je on i dodao da je jedini kamen spoticanja bio tranzicijski troลกak za koji smatra da nije prevelik.
Pejakoviฤ je rekao da Hrvatska ima socijalne penzije za one koji nisu stigli do minimalnih uslova, odnosno 15 godina radnog staลพa.
„Da bi se njihov poloลพaj poboljลกao uvedena je stalna naknada za starije osobe sa ลพeljom da imaju bar minimalni ลพivotni standard. Iskustva su naฤelno dobra“, rekao je on.
Dodao je da je broj korisnika manji nego ลกto se oฤekivalo i smatra da ljudi nisu informisani da mogu da ostvare tu naknadu.
U Hrvatskoj, kaลพe, ostvarivanje tih naknada ne podleลพe imovinskom i materijalnom cenzusu.
„Najpohvalnije je u tome da koliko toliko pruลพa sigurnost“, rekao je on i naveo primer da kroz tu naknadu dve osobe koje zajedno ลพive mogu ostvariti po 110 evra naknade.
Predsednik Fiskalnog saveta Republike Srpske Milenko Krajiลกnik rekao je da posebna karakteristika penzionog sistema tamo to ลกto je Vlada Srpske s vremena na vreme vrลกila vanredno usklaฤivanje penzija za iste penzionere koji su u razliฤito vreme otiลกli u penziju.
Istiฤe da je u Srpskoj pre svega problem sa visinom penzija koje su tamo u iznosu od oko 40 posto plate.
„Malo je deformisala naลก penzioni sistem odluka Visokog predstavnika (u BiH) koji je dekretom uveo pravilo „koliko para toliko muzike“ odnosno da se isplaฤuje onoliko penzija koliko ima uplata doprinosa“, rekao je on.
Dodao je da je to obezbedilo fiskalnu stabilnost, ali nije ispunilo osnovni cilj – socijalnu sigurnost starijoj populaciji.
„Trenutno penzioni sistem izgleda stabilno, po pitanju likvidnosti i isplata, u Srpskoj se penzije isplaฤuju iz budลพeta a ne iz Fonda. Razlika se namiruje iz drugih budลพetskih prihoda“, rekao je on.
Srpska ima propisanu i minimalnu penziju kojom se ลกtite najugroลพeniji.
„Dugoroฤan problem je demografski, koji je u Srpskoj najizraลพeniji zbog migracija, a i procene kretanja stanovniลกta su pesimistiฤke. Broj osiguranika i korisnika penzije je skoro prema jedan“, zakljuฤio je on.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com