Analiza pokazuje da politika limitiranja cene ruske nafte slabo funkcioniĆĄe
Prihodi Rusije od izvoza nafte u aprilu su ponovo porasli, ĆĄto je razotkrilo sve slabosti u sprovoÄenju politike limitiranja cene ruske nafte koju je Zapad uveo da bi Moskvi oduzeo finansijske potencijale za rat u Ukrajini, pokazala je analiza Centra za istraĆŸivanje energije i Äistog vazduha (CREA).
U analizi, struÄnjaci CREA Äije je sediĆĄte u Helsinkiju, u Fiinskoj, navode da su ruski prihodi od izvoza nafte u periodu od marta do aprila dostigli najviĆĄi nivo od novembra proĆĄle godine, iako su lideri grupe industrijski najrazvijenijih demokratija G7 na samitu u HiroĆĄimi zakljuÄili da „plafon cene nafte“ funkcioniĆĄe.
Odluku o gornjoj granici cene ruske nafte, koja bi vaĆŸila i za treÄe zemlje, doneli su lderi G7 i Evropske unije, i ona je bila deo osmog paketa sankcija EU, a stupila je na snagu od decembra.
Prema oceni CREA, politika limitiranja cene ruske nafte je u poÄetku dobro funkcionisala, ali je postepeno slabila zato ĆĄto oni koji su je uveli nisu pratili kretanje cena nafte, ili su je sami krĆĄili.
EU, prema reÄima jednog od autora analize, nije ispunila ono na ĆĄta se obavezala, a to je da svaka dva meseca preispita limit cene ruske nafte i obezbedi da on bude ispod proseÄne trĆŸiĆĄne cene.
Uz to, tankeri u vlasniĆĄtvu evropskih zemalja ili pod njihovim zastavama nastavili su da prevoze rusku sirovu naftu, ĆĄto je, prema oceni analitiÄara, jasan znak da implementacija odluke ne funkcioniĆĄe.
U analizi se navodi da su vlasti u Kremlju paĆŸljivo pratile kretanje cene ruske sirove nafte, ĆĄto je pokazatelj koliko joj je taj izvoz vaĆŸan, kao i da je Rusija menjala svoja poreska pravila kako bi umanjila ĆĄtetu od limita cene.
Ukoliko koalicija koja je uvela limit ne preduzme mere da smanji taj „plafon cene“ i ne „zapuĆĄi nedoreÄenosti u sprovoÄenju“ svoje politike, promene u ruskom poreskom sistemu Äe cene njene sirove nafte pribliĆŸiti ceni na meÄunarodnomm trĆŸiĆĄtu i dovesti do daljeg oporavka ruskih izvoznih prihoda, ocenjuje se u analizi.
Od kako je uvedena zabrana uvoza ruske nafte u EU, a zatim uveden i limit cene koji vaĆŸi i za treÄe zemlje, Rusija je prema nekim procenama od izvoza nafte iz pomorskih buĆĄotina zaradila 58 milijardi evra. NajveÄi deo je transportovan tankerima u vlasniĆĄtvu, ili osiguranim u evropskim drĆŸavama.
CREA procenjuje da bi ruski prihodi od izvoza nafte mogli da se smanje za dodatne 22 miliijarde dolara kada bi se sadaĆĄnji limit spustio na 30 dolara po barelu, i u skladu sa tim aĆŸurirali i limiti cena za naftne derivate.
CREA proizvodnu cenu barela ruske nafte procenjuje na oko 15. dolara.
KljuÄne preporuke analize su i da zabrani tankerima koji krĆĄe limit da uplovljavaju u luke Älanica EU i G7, kao i da se obezbedi da plaÄanja budu preko ovlaĆĄÄenih aktera i uz overene ugovore, kako bi se spreÄile prevare.
VeÄ prilikom uvoÄenja gornje granice za cenu ruske nafte, zvaniÄnici EU i G7 su naglasili da je reÄ o komplikovanom mehanizmu koji moĆŸe da funkcioniĆĄe samo ako se pravila budu drĆŸale i vaĆŸne usluĆŸne delatnosti, poput osiguranja i transporta nafte.
OgraniÄavanju cene su se najduĆŸe opirale MaÄarska, Kipar i GrÄka, a poslednje dve zato ĆĄto imaju velike flote naftnih tankera.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.