BUDVA – Predsednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović izjavio je danas u Budvi da je Berlinski proces imao korisnu ulogu u periodu velikog zastoja u procesu proširenja EU, jer je pomogao očuvanju eurooptimizma na Balkanu i afirmisao regionalnu saradnju.
On je na konferenciji „Balkan i Evropska Unija – petogodišnji ciklus Berlinskog procesa“ naveo, međutim, da, iako koristan, ovaj proces nije i ne može biti alternativa procesu evropskih integracija niti kompenzacija za kasniji prijem.
„Osnovni cilj zemalja Zapadnog Balkana jeste da postanu deo ekonomskog saveza koji je upravo putem regionalnog povezivanja prerastao u Evropsku uniju – najbogatije i najdinamičnije jedinstveno tržište na svetu“, istakao je Golubović.
Dodao je da su privredne komore balkanskih zemalja mnogo pre Berlinskog procesa radile na uspostavljanju poslovnih veza, postepeno menjale imidž regiona i insistirale da se u međusobnim odnosima favorizuju ekonomska pitanja od značaja za praktičan život privrede i građana.
Kada su u pitanju izazovi, Golubović smatra da se vecina balkanskih ekonomija suočava s neodgovarajućom infrastrukturom, niskom konkurentnošću i produktivnošću, tehnološkim zaostajanjem, niskom akumulacijom kapitala, slabim izvoznim potencijalom.
„To su izazovi koji su pre ulaska u Evropsku uniju opterećivali Irsku, mediteranske zemlje i zemlje Centralne Evrope. Za zemlje Zapadnog Balkana bilo bi od izuzetne važnosti da pre zvaničnog prijema budu u mogućnosti da više koriste evropske mehanizme koji podrazumevaju snažniju finansijsku podršku“, rekao je Golubović i dodao da Zapadni Balkan zaostaje za Evropom u svim segmentima, a da najdrastičniji jaz predstavlja nerazvijenost saobraćajne i energetske infrastrukture „koje čine kičmu svake privrede“.
On je podsetio da je za pomoć svojim manje razvijenim državama i regionima u periodu 2007-2013 EU izdvojila 269 milijardi evra, dok je za Zapadni Balkan od 2007-2017 izdvojeno devet milijardi eura.
U 2018. godini region Balkana će dobiti milijardu eura, dok će samo Bugarska za isti period dobiti 6,8 milijardi, podvlači on.
„Regionu su potrebne investicije u obrazovanje i nauku, jer konkurentska prednost više nije jeftina, nego kvalifikovana radna snaga. Procenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mesto za život i rad“, navodi Golubović.
Smatra da je glavni pokretač promena i napretka „bez ikakve sumnje digitalizacija“ i da ukoliko želimo stvoriti bolju budućnost „ne možemo propustiti digitalnu integraciju koja se najbolje može ostvariti regionalnom saradnjom“.
On je zaključio da tokom evropskih integracija zemlje Zapadnog Balkana treba da budu svesne da će na tom putu jedne drugima biti najvažniji saveznici, ali da ih očekuje i zdrava konkurencija u dostizanju evropskih standarda, budući da kolektivnog prijema, prema najavama evropskih zvaničnika neće biti.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com