Biramo bolji signal, a ne zdravlje

ล irom Srbije danas ima viลกe od 10.000 baznih stanica mobilne telefonije. Taj broj je joลก veฤ‡i kada se dodaju antene koje koriste internet provajderi, taksi udruลพenja, za potrebe beลพiฤnog interneta. I bez obzira na toliko njih, u svim gradovima Srbije konstantno pristiลพu novi zahtevi operatera za instaliranje novih ili poveฤ‡anje kapaciteta postojeฤ‡ih antena. Ima ih svuda โ€“ na stambenim ย dvospratnim kuฤ‡ama, zgradama, bolnicama, trgovinama ili, jednostavnije, na svim onim mestima koja se po Zakonu o zaลกtiti od nejonizujuฤ‡eg zraฤenja iz 2009. godine ne preporuฤuju u ove svrhe.

Koliko su onda graฤ‘ani ugroลพeni nejonizujuฤ‡im zraฤenjem, posebno ako ovakve antene imaju na radnom mestu, na kome provedu osam sati, pa onda i kod kuฤ‡e, gde borave ostatak dana? U brojnim sluฤajevima reฤ je o celodnevnoj izloลพenosti koja sigurno nije bezopasna ni na duลพe ni kraฤ‡e vreme, ลกto potvrฤ‘uju i najnoviji zakljuฤci Svetske zdravstvene organizacije.

โ€“ Mi imamo dobar zakon, ali u vaลพnim njegovim segmentima nije dovoljno jasno definisan, zbog ฤega operateri trljaju dlanove, jer praktiฤno โ€žlegalnoโ€ mogu da urade neลกto ลกto je potpuno nezamislivo u zemljama koje viลกe paลพnje polaลพu na zaลกtitu ลพivota graฤ‘ana i ลพivotne sredine โ€“ kaลพe Milan Rogulja, predsednik udruลพenja โ€žBiogenโ€, nevladine organizacije koja se poslednjih pet godina bavi ovom problematikom u Srbiji kao i praฤ‡enjem i unapreฤ‘enjem propisa u ovoj oblasti.

Na pitanje krลกe li operateri propise time ลกto na objektima od posebnog interesa (vrtiฤ‡e, bolnice, medijske kuฤ‡e, domove za stare) postavljaju antene, on odgovara potvrdno, ali objaลกnjava da je sve vrlo komplikovano.

โ€“ To bi bilo isto kao da me pitate da li je redu da jedan operater mobilne telefonije postavi baznu stanicu bolnice u Beogradu u ฤijoj neposrednoj blizini se nalazi i ลกok-soba. ฤŒak i da operater ima svu dokumentaciju, da li je prihvatljivo da zbog rada ove antene lekari i pacijenti pomenute bolnice snose posledice, na primer, tako ลกto im se od trenutka postavljanja ovih ureฤ‘aja aparati za reanimaciju ili leฤenje ฤeลกฤ‡e kvare. Pitam ja vas, ลกta je u Srbiji i kome bitnije โ€“ kaลพe Rogulja i napominje da se postavljanjem antena na potpuno neprihvatljivim mestima krลกi ฤak i Ustav koji predviฤ‘a pravo na zdravu ลพivotnu sredinu.

Prema podacima sa terena do kojih je doลกlo ovo udruลพenje, propise sve ฤeลกฤ‡e potiru interesi pojedinca i potreba za lakom zaradom. A meseฤna naknada koju operateri izdvajaju vlasnicima kuฤ‡a ili predsednicima skupลกtina stanara iznosi od 300 do 1.000 evra. Pri tom, u sluฤaju zgrada, prilikom pribavljanja saglasnosti, neophodno je 51 odsto potpisa stanara u ฤijem ulazu se antena postavlja (ne i ostalih u ulazima kojih, na primer, u lameli ima ลกest). A u sluฤaju kuฤ‡a dovoljna je samo saglasnost vlasnika, ne i komลกija.

โ€“ Prisustvovali smo svim vaลพnim dogaฤ‘ajima ลกirom sveta iz oblasti elektromagnetskog ili nejonizujuฤ‡eg zraฤenja i tek tada shvatite koliko kasnimo i koliko propusta pravimo, od zakona, do uspostavljanja standarda i edukacije graฤ‘ana. U Evropskoj uniji, na primer, postoji preporuka (koja se, naravno, poลกtuje) da se bazne stanice postavljaju od 100 do 500 metara od objekata od posebnog interesa. Preporuke kaลพu i da jedna antena mora da se podigne na 10 do 30 metara iznad mesta na koje se postavlja. Ovakva pravila kod nas nisu definisana, a to je odgovor i na pitanje kako antena moลพe da se postavlja na vrtiฤ‡, bolnicu, zid operacione sale ili na posla metra od neฤije stolice ili radnog stola โ€“ objaลกnjava predsednik โ€žBiogenaโ€.

Posebna priฤa je nedovoljna informisanost graฤ‘ana, zbog ฤega u Srbiji postoji ili potpuna nezainteresovanost ili paniฤni strah od antena. Razlog je i senzacionalistiฤko izveลกtavanje medija jer postoji ogroman prostor i neznanje. Mnogi propuลกtaju ฤak i da objasne razliku izmeฤ‘u jonizujuฤ‡eg i nejonizujuฤ‡eg zraฤenja. Razloga za brigu svakako da ima, posebno kada su uzmu u obzir razna svetska istraลพivanja o uticaju elektromagnetskog zraฤenja. Jedno takvo istraลพivanje Meฤ‘unarodne agencije za prouฤavanje tumora pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji je, na osnovu rezultata viลกe od 140 nauฤnih istraลพivanja i sistematski obraฤ‘enih podataka, elektromagnetska zraฤenja visokih frekvencija (na kojima funkcioniลกu i bazne stanice i mobilni telefoni i vaj-faj ruteri) svrstala u grupu moguฤ‡ih izazivaฤa tumora.

โ€“ Sve to je pokrenulo lavinu aktivnosti meฤ‘unarodnih organizacija koje se bave zaลกtitom od ove vrste zraฤenja koje su, izmeฤ‘u ostalog, odluฤile da se izvrลกi revizija graniฤnih vrednosti izloลพenosti nejonizujuฤ‡em zraฤenju. I naลกe udruลพenje je radilo na tom planu i suลกtina je da se odagna strah, ali da se poveฤ‡a svest da postojeฤ‡e stanje nije zadovoljavajuฤ‡e i da su graniฤne vrednosti (prema vaลพeฤ‡em zakonu), za razliku od mnogih zemalja u svetu, visoke โ€“ objaลกnjava Rogulja.

Prema pravilniku iz 2009. godine graniฤne vrednosti gustine snage nejonizujuฤ‡eg zraฤenja su 0,722 vati po kvadratnom metru (za frekvenciju od 900 megaherca na kojoj rade i mobilni telefoni). U Belgiji su te vrednosti 1,12, u Sloveniji ย 0,45, u Italiji 0,1, ย u ล vajcarskoj 0,04, a u Austriji 0,01 vat po kvadratnom metru.

Pitanje je koliko je opasna izloลพenost konstantnom nejonizujuฤ‡em zraฤenju, u sluฤaju da je bazna stanica postavljena u neposrednoj blizi mesta na kome graฤ‘ani ลพive i rade.

โ€“ Prema Deklaraciji Meฤ‘unarodne unije teleoperatera, pretproลกle godine doneta je skoro obavezujuฤ‡a preporuka da operateri i distributeri ureฤ‘aja koji emituju nejonizujuฤ‡e zraฤenje (mobilni telefoni, laptopi, tableti, ruteri) budu vidno obeleลพeni meฤ‘unarodnim znakom za nejonizujuฤ‡e zraฤenje, kao i da prodavci ovih ureฤ‘aja u svakom trenutku informiลกu potroลกaฤe o tome. Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, pri kupovini mobilnog telefona i drugih ureฤ‘aja trebalo bi birati one ฤija je referentna vrednost za nejonizujuฤ‡e zraฤenje manja od 0,6 vati po kilogramu. Ovaj podatak moลพe se naฤ‡i u uputstvima za upotrebu i obiฤno je napisan sitnim slovima, kaลพe Rogulja i dodaje da je njihovo udruลพenje pokuลกalo da sprovede ovakvu edukaciju i kod nas, ali da nije bilo interesovanja.

Tri minuta razgovora

Jedna od preporuka Svetske zdravstvene organizacije jeste da se najviลกe tri minuta mobilnim telefonom razgovara sa jednog uveta i da se u sluฤaju da razgovor traje duลพe telefon prebaci na drugu stranu. Opลกta preporuka je da se razgovori inaฤe svode na ลกto manju moguฤ‡u meru. Kod nas, kaลพe naลก sagovornik, ne da se ovakve preporuke ne sprovode nego se agresivnim reklamama preporuฤuje beskonaฤno telefoniranje za nekoliko dinara.

Sluลพbena tajna

Viลกe puta su vrata operatera ostala zatvorena kada je udruลพenje traลพilo informacije potrebne za prijave graฤ‘ana. Razlog je, kaลพu, konkurencija, zbog ฤega su internim aktima informacije o cenama zakupa krovova, na primer, svrstane u sluลพbenu tajnu.

โ€“ Ali nije tako u poslu, prilikom postavljanja baznih stanica. Jedan operater pokrene i realizuje proceduru procene uticaja na ลพivotnu sredinu i instalira baznu stanicu, na taj stub se listom, bez dalje procedure (jednom uraฤ‘ena kao da je za sva vremena validna) antenama nakaฤi i konkurencija, a ne uzima se u obzir da je poveฤ‡an broj antena reciproฤno poveฤ‡ao i zraฤenje โ€“ kaลพe Rogulja.

Ugroลพeno drveฤ‡e?

Graฤ‘ani se ลพale da se u blizini antena suลกi drveฤ‡e, a ovakve primedbe stizale su i na adresu udruลพenja. Rogulja kaลพe da, iako u svetskoj literaturi mogu da se naฤ‘u poยญdaci o ovom fenomenu, ipak neยญma dovoljno dokaza da bi se taยญkva tvrdnja mogla eksplicitno izreฤ‡i.

โ€“ Poslednja informacija koju smo dobili jeste da u neposrednoj blizini vaj-faj rutera dolazi do genetiฤkih promena u sadnom materijalu ลพitarica. Ovaj eksperiment je prvo izvela grupa danskih srednjoลกkolki u okviru takmiฤenja iz biologije i pokazala da semenke ลพitarica koje su izloลพne elektromagnetskom zraฤenju nisu nikle, za razliku od onih koje se nisu nalazile u blizini izvora nejonizujuฤ‡eg zraฤenja.

(Jelica Antelj, Politika)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com