ล irom Srbije danas ima viลกe od 10.000 baznih stanica mobilne telefonije. Taj broj je joลก veฤi kada se dodaju antene koje koriste internet provajderi, taksi udruลพenja, za potrebe beลพiฤnog interneta. I bez obzira na toliko njih, u svim gradovima Srbije konstantno pristiลพu novi zahtevi operatera za instaliranje novih ili poveฤanje kapaciteta postojeฤih antena. Ima ih svuda โ na stambenim ย dvospratnim kuฤama, zgradama, bolnicama, trgovinama ili, jednostavnije, na svim onim mestima koja se po Zakonu o zaลกtiti od nejonizujuฤeg zraฤenja iz 2009. godine ne preporuฤuju u ove svrhe.
Koliko su onda graฤani ugroลพeni nejonizujuฤim zraฤenjem, posebno ako ovakve antene imaju na radnom mestu, na kome provedu osam sati, pa onda i kod kuฤe, gde borave ostatak dana? U brojnim sluฤajevima reฤ je o celodnevnoj izloลพenosti koja sigurno nije bezopasna ni na duลพe ni kraฤe vreme, ลกto potvrฤuju i najnoviji zakljuฤci Svetske zdravstvene organizacije.
โ Mi imamo dobar zakon, ali u vaลพnim njegovim segmentima nije dovoljno jasno definisan, zbog ฤega operateri trljaju dlanove, jer praktiฤno โlegalnoโ mogu da urade neลกto ลกto je potpuno nezamislivo u zemljama koje viลกe paลพnje polaลพu na zaลกtitu ลพivota graฤana i ลพivotne sredine โ kaลพe Milan Rogulja, predsednik udruลพenja โBiogenโ, nevladine organizacije koja se poslednjih pet godina bavi ovom problematikom u Srbiji kao i praฤenjem i unapreฤenjem propisa u ovoj oblasti.
Na pitanje krลกe li operateri propise time ลกto na objektima od posebnog interesa (vrtiฤe, bolnice, medijske kuฤe, domove za stare) postavljaju antene, on odgovara potvrdno, ali objaลกnjava da je sve vrlo komplikovano.
โ To bi bilo isto kao da me pitate da li je redu da jedan operater mobilne telefonije postavi baznu stanicu bolnice u Beogradu u ฤijoj neposrednoj blizini se nalazi i ลกok-soba. ฤak i da operater ima svu dokumentaciju, da li je prihvatljivo da zbog rada ove antene lekari i pacijenti pomenute bolnice snose posledice, na primer, tako ลกto im se od trenutka postavljanja ovih ureฤaja aparati za reanimaciju ili leฤenje ฤeลกฤe kvare. Pitam ja vas, ลกta je u Srbiji i kome bitnije โ kaลพe Rogulja i napominje da se postavljanjem antena na potpuno neprihvatljivim mestima krลกi ฤak i Ustav koji predviฤa pravo na zdravu ลพivotnu sredinu.
Prema podacima sa terena do kojih je doลกlo ovo udruลพenje, propise sve ฤeลกฤe potiru interesi pojedinca i potreba za lakom zaradom. A meseฤna naknada koju operateri izdvajaju vlasnicima kuฤa ili predsednicima skupลกtina stanara iznosi od 300 do 1.000 evra. Pri tom, u sluฤaju zgrada, prilikom pribavljanja saglasnosti, neophodno je 51 odsto potpisa stanara u ฤijem ulazu se antena postavlja (ne i ostalih u ulazima kojih, na primer, u lameli ima ลกest). A u sluฤaju kuฤa dovoljna je samo saglasnost vlasnika, ne i komลกija.
โ Prisustvovali smo svim vaลพnim dogaฤajima ลกirom sveta iz oblasti elektromagnetskog ili nejonizujuฤeg zraฤenja i tek tada shvatite koliko kasnimo i koliko propusta pravimo, od zakona, do uspostavljanja standarda i edukacije graฤana. U Evropskoj uniji, na primer, postoji preporuka (koja se, naravno, poลกtuje) da se bazne stanice postavljaju od 100 do 500 metara od objekata od posebnog interesa. Preporuke kaลพu i da jedna antena mora da se podigne na 10 do 30 metara iznad mesta na koje se postavlja. Ovakva pravila kod nas nisu definisana, a to je odgovor i na pitanje kako antena moลพe da se postavlja na vrtiฤ, bolnicu, zid operacione sale ili na posla metra od neฤije stolice ili radnog stola โ objaลกnjava predsednik โBiogenaโ.
Posebna priฤa je nedovoljna informisanost graฤana, zbog ฤega u Srbiji postoji ili potpuna nezainteresovanost ili paniฤni strah od antena. Razlog je i senzacionalistiฤko izveลกtavanje medija jer postoji ogroman prostor i neznanje. Mnogi propuลกtaju ฤak i da objasne razliku izmeฤu jonizujuฤeg i nejonizujuฤeg zraฤenja. Razloga za brigu svakako da ima, posebno kada su uzmu u obzir razna svetska istraลพivanja o uticaju elektromagnetskog zraฤenja. Jedno takvo istraลพivanje Meฤunarodne agencije za prouฤavanje tumora pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji je, na osnovu rezultata viลกe od 140 nauฤnih istraลพivanja i sistematski obraฤenih podataka, elektromagnetska zraฤenja visokih frekvencija (na kojima funkcioniลกu i bazne stanice i mobilni telefoni i vaj-faj ruteri) svrstala u grupu moguฤih izazivaฤa tumora.
โ Sve to je pokrenulo lavinu aktivnosti meฤunarodnih organizacija koje se bave zaลกtitom od ove vrste zraฤenja koje su, izmeฤu ostalog, odluฤile da se izvrลกi revizija graniฤnih vrednosti izloลพenosti nejonizujuฤem zraฤenju. I naลกe udruลพenje je radilo na tom planu i suลกtina je da se odagna strah, ali da se poveฤa svest da postojeฤe stanje nije zadovoljavajuฤe i da su graniฤne vrednosti (prema vaลพeฤem zakonu), za razliku od mnogih zemalja u svetu, visoke โ objaลกnjava Rogulja.
Prema pravilniku iz 2009. godine graniฤne vrednosti gustine snage nejonizujuฤeg zraฤenja su 0,722 vati po kvadratnom metru (za frekvenciju od 900 megaherca na kojoj rade i mobilni telefoni). U Belgiji su te vrednosti 1,12, u Sloveniji ย 0,45, u Italiji 0,1, ย u ล vajcarskoj 0,04, a u Austriji 0,01 vat po kvadratnom metru.
Pitanje je koliko je opasna izloลพenost konstantnom nejonizujuฤem zraฤenju, u sluฤaju da je bazna stanica postavljena u neposrednoj blizi mesta na kome graฤani ลพive i rade.
โ Prema Deklaraciji Meฤunarodne unije teleoperatera, pretproลกle godine doneta je skoro obavezujuฤa preporuka da operateri i distributeri ureฤaja koji emituju nejonizujuฤe zraฤenje (mobilni telefoni, laptopi, tableti, ruteri) budu vidno obeleลพeni meฤunarodnim znakom za nejonizujuฤe zraฤenje, kao i da prodavci ovih ureฤaja u svakom trenutku informiลกu potroลกaฤe o tome. Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, pri kupovini mobilnog telefona i drugih ureฤaja trebalo bi birati one ฤija je referentna vrednost za nejonizujuฤe zraฤenje manja od 0,6 vati po kilogramu. Ovaj podatak moลพe se naฤi u uputstvima za upotrebu i obiฤno je napisan sitnim slovima, kaลพe Rogulja i dodaje da je njihovo udruลพenje pokuลกalo da sprovede ovakvu edukaciju i kod nas, ali da nije bilo interesovanja.
Tri minuta razgovora
Jedna od preporuka Svetske zdravstvene organizacije jeste da se najviลกe tri minuta mobilnim telefonom razgovara sa jednog uveta i da se u sluฤaju da razgovor traje duลพe telefon prebaci na drugu stranu. Opลกta preporuka je da se razgovori inaฤe svode na ลกto manju moguฤu meru. Kod nas, kaลพe naลก sagovornik, ne da se ovakve preporuke ne sprovode nego se agresivnim reklamama preporuฤuje beskonaฤno telefoniranje za nekoliko dinara.
Sluลพbena tajna
Viลกe puta su vrata operatera ostala zatvorena kada je udruลพenje traลพilo informacije potrebne za prijave graฤana. Razlog je, kaลพu, konkurencija, zbog ฤega su internim aktima informacije o cenama zakupa krovova, na primer, svrstane u sluลพbenu tajnu.
โ Ali nije tako u poslu, prilikom postavljanja baznih stanica. Jedan operater pokrene i realizuje proceduru procene uticaja na ลพivotnu sredinu i instalira baznu stanicu, na taj stub se listom, bez dalje procedure (jednom uraฤena kao da je za sva vremena validna) antenama nakaฤi i konkurencija, a ne uzima se u obzir da je poveฤan broj antena reciproฤno poveฤao i zraฤenje โ kaลพe Rogulja.
Ugroลพeno drveฤe?
Graฤani se ลพale da se u blizini antena suลกi drveฤe, a ovakve primedbe stizale su i na adresu udruลพenja. Rogulja kaลพe da, iako u svetskoj literaturi mogu da se naฤu poยญdaci o ovom fenomenu, ipak neยญma dovoljno dokaza da bi se taยญkva tvrdnja mogla eksplicitno izreฤi.
โ Poslednja informacija koju smo dobili jeste da u neposrednoj blizini vaj-faj rutera dolazi do genetiฤkih promena u sadnom materijalu ลพitarica. Ovaj eksperiment je prvo izvela grupa danskih srednjoลกkolki u okviru takmiฤenja iz biologije i pokazala da semenke ลพitarica koje su izloลพne elektromagnetskom zraฤenju nisu nikle, za razliku od onih koje se nisu nalazile u blizini izvora nejonizujuฤeg zraฤenja.
(Jelica Antelj, Politika)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com