NJUJORK โ Da bi se finansirale mere za borbu protiv klimatskih promena potrebno je snaลพno poveฤati finansijska sredstva na 5.000 milijardi dolara godiลกnje na globalnom nivou do 2030. godine, ocenjuje se u nauฤnoj studiji objavljenoj danas.
U studiji se upozorava da je prelazak ekonomija ลกirom sveta na karbonski neutralne tehnologije prespor da bi se ispunili meฤunarodno usvojeni ciljevi o ograniฤenju rasta temperature vazduha na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo, prenosi Fondacija Tomson Rojters.
Tempo napretka smanjenja emisije gasova sa efektom staklene baลกte koji je potreban da bi se globalno zagrevanje ograniฤilo na 1,5 stepeni Celzijusa i izbegle najgore posledice, kaska u svim sektorima, poฤev od transporta, preko poljoprivrede do energetike, pokazuje studija pet „zelenih“ organizacija.
Nijedan od 40 ocenjivanih indikatora ne ispunjava ciljeve Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. da se globalno zagrevanje spusti na โznatno ispodโ 2,0 stepena Celzijusa.
Od ukupnog broja indikatora, procenjeno je da ฤak 25 โznatno odstupaโ ili โodstupaโ, ukljuฤujuฤi predviฤeno smanjenje koriลกฤenja prljavog uglja za proizvodnju energije i poveฤanje finansiranja klimatskih mera. Ipak, u studiji se ukazuje i na pojedine svetle taฤke, kao ลกto je pojaฤani razvoj solarnih i vetroelektana i rast broja elektriฤnih vozila na drumovima.
โIako postoje neki ohrabrujuฤi znaci napretka u nekoliko sektora, ukupni globalni napori za ublaลพavanje klimatskih promena su i dalje na ลพalost razoฤaravajuฤiโ, kaลพe Sofi Boem iz Instituta za svetske resurse, istraลพivaฤkog centra sa sediลกtem u SAD, koja je jedan od autora studije.
Prema njenim reฤima, rezultati studije bi trebalo da pruลพe „jasnu sliku“ vladama na klimatskom samitu Ujedinjenih nacija COP26, koji poฤinje u nedelju, o tome kakve napore treba da uloลพe za postizanje limatskih ciljeva.
Ranije ove nedelje, UN su objavile dva izveลกtaja u kojima se upozorava da je svet โdaleko skrenuo sa putaโ po pitanju ograniฤavanja rasta temperature, pri ฤemu ฤe trenutni nivoi smanjenja emisija staklenih gasova koje su vlade objavile dovesti do proseฤnog poveฤanja temperature za 2,7 stepeni Celzijusa u ovom veku.
Ograniฤavanje rasta temperature na 1,5 stepeni Celzijusa neฤe spreฤiti ekstremno pogorลกanje vremenskih prilika ili rast nivoa mora, ali se smatra vitalnim za spreฤavanje neลพeljenih uticaja na ljude i ekosisteme na planeti, ukljuฤujuฤi ลกiroko rasprostranjenu glad i prisilno raseljavanje, zakljuฤuje se u studiji.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com