Dacic: Nisam cuo nijednu krupnu zamerku na budzet za 2022.

BEOGRAD – Predlog budลพeta za 2022. godinu je po svom sadrลพaju sveobuhvatan, jasan i detaljno predstavlja naลกu, ne samo finansijsku i razvojnu, veฤ‡ i ukupnu politiku u sledeฤ‡oj godini, izjavio je danas predsednik Narodne skupลกtine Ivica Daฤiฤ‡.

Govoreฤ‡i na Javnom sluลกanju o budลพetu za narednu godinu u Narodnoj skupลกtini, Daฤiฤ‡ je izrazio zadovoljstvo ลกto taj, kako je rekao, najvaลพniji zakon za svaku vladu i parlament, joลก jednom dolazi na vreme.

„Otkako je Vlada utvrdila predlog Budลพeta za narednu godinu ja nisam ฤuo nijednu krupnu zamerku na njegovu strukturu i sadrลพaj, pa ฤak ni od onih koji ฤ‡e baลก u svemu da pronaฤ‘u manu i ovoj vladi i ovom parlamentu“, rekao je Daฤiฤ‡.

Istakao je da je ovaj budลพet najbolje ogledalo naลกe, kako navodi, stabilne ekonomske slike, a pre svega naลกih velikih razvojnih ambicija u godini pred nama.

„Sloลพiฤ‡u se sa onima koji kaลพu da je ovaj budลพet okrenut i podizanju standarda naลกih graฤ‘ana, ลกto se vidi kroz ฤitav niz planiranih podsticaja, pre svega podizanja plata i penzija. Takoฤ‘e, izuzetno je vaลพno ลกto se planira rast javnih investicija i u narednoj godini, ลกto dovoljno govori o brizi drลพave za razvoj naลกih kapitalnih sistema“, naveo je Daฤiฤ‡.

Ukazao je da je Budลพet realni odraz naลกe ekonomske moฤ‡i, da je projektovan na rast od 4,5 odsto, ลกto, dodaje, nakon oฤekivanih sedam odsto u ovoj godini jasno govori da je naลกa ekonomija zdrava i da drลพava ima sve razloge da poboljลกava materijalni poloลพaj graฤ‘ana i da ulaลพe u najveฤ‡e projekte.

Daฤiฤ‡ je zahvalio Odboru za finansije, budลพet i kontrolu troลกenja javnih sredstava ลกto je organizovao ovo javno sluลกanje, ฤime se, dodaje, nastavlja serija tog vida parlamentarnog rada o najvaลพnijim pitanjima.

„Budลพet je svakako jedna od naลกih najvaลพnijih tema. Ovaj saziv Narodne skupลกtine je ustanovio jednu veoma vaลพnu praksu za koju sam siguran da ฤ‡e ostati i u svim buduฤ‡im sazivima, a to je da o najvaลพnijim temama i zakonima koji se naฤ‘u pred parlamentom organizuje javno sluลกanje na kojima, pored narodnih poslanika i predstavnika Vlade, svoju reฤ mogu da kaลพu i predstavnici najpozvanijih profesionalnih udruลพenja, meฤ‘unarodnih organizacija i organizacija civilnog druลกtva“, rekao je Daฤiฤ‡.

Podsetio je da je u proteklih godinu dana odrลพan veliki broj javnih sluลกanja, kao na primer o zakonima iz oblasti rudarstva, energetike i zaลกtite ลพivotne sredine, o digitalizaciji, a naroฤito povodom promena Ustava u delu o pravosuฤ‘u.

Istakao je da je na taj naฤin obogaฤ‡ena parlamentarna praksa, olakลกan rad narodnim poslanicima, i poveฤ‡ana transparentnost i demokratiฤnost procedure u kojoj se usvajaju najvaลพniji zakoni.

„Ovo je vaลพan iskorak u naลกem radu, on je konstatovan i u vaลพnim meฤ‘unarodnim izveลกtajima, kao ลกto je na primer godiลกnji izveลกtaj Evropske komisije i rezolucija Evropskog parlamenta, ali ono ลกto je najvaลพnije je da ฤ‡emo sa ovom praksom nastaviti, nadam se i u narednim skupลกtinskim sazivima, jer obogaฤ‡uje naลก parlamentarni i demokratski ลพivot“, naveo je Daฤiฤ‡.

Drลพavni sekretar u Ministarstvu finansija Saลกa Stevanoviฤ‡ istakao je da se budลพet za narednu godinu temelji na dva stuba – izdavanje za kapitalne investicije i za rast ลพivotnog standarda graฤ‘ana.

Istakao je da je u budลพetu za 2022. godinu predviฤ‘en rast BDP-a od 4,5 odsto, dodajuฤ‡i da ova godina predstavlja dobru osnovu za planiranje budลพeta za iduฤ‡u godinu, s obzirom da se oฤekuje privredni rast veฤ‡i od sedam odsto.

Stevanoviฤ‡ dodaje da se procenjuje da ฤ‡e uฤeลกฤ‡e javnog duga u BDP-u iduฤ‡e godine na nivou centralne drลพave iznositi 55,5 odsto, dok ฤ‡e uฤeลกฤ‡e javnog duga u BDP-u na kraju ove godine biti 58,2 odsto na nivou opลกte drลพave, odnosno 57,3 odsto na centralnom nivou.

Planirani deficit budลพeta za 2022. godinu, kaลพe Stevanoviฤ‡, je tri odsto i da se nastavlja trend pada deficita, dok se ukupni prihodi za 2022. godinu oฤekuju u iznosu od 1.516,8 milijardi dinara.

Tema javnog sluลกanja bila je i zavrลกni raฤun za 2020. godinu, a predsednik Drลพavne revizorske institucije (DRI) i generalni drลพavni revizor Duลกko Pejoviฤ‡ rekao je da su uradili 29 izveลกtaja u 2020. godini, ลกto je viลกe u odnosu na 2019. i 2018. godinu.

Dodaje da je 10 budลพetskih korisnika pozitivno ocenjeno, a jedan negativno, dodajuฤ‡i da je to Uprava za agrarana plaฤ‡anja.

Pejoviฤ‡ je istakao da je vrednost iskazanih greลกaka 68,3 milijardi dinara, dodajuฤ‡i da se vidi smanjenje greลกki, ali da su one i dalje na visokom nivou.

Ukazao je da je vrednost iskazane greลกke 2019. godine iznosila 99,3 milijardi dinara, a 2018. godine oko 257 milijardi dinara.

Predstavnik Nacionalnog konventa Nemanja Nenadiฤ‡ pohvalio je ลกto je konaฤno poลกtovan budลพetski kalendar kada je reฤ o donoลกenju Predloga budลพeta za 2022. godinu.

Zamerka je, kaลพe, ลกto graฤ‘ani ne utiฤu na kreiranje budลพeta, dodajuฤ‡i da ta moguฤ‡nost joลก ne postoji na nacionalnom nivou, ali da postoji u odreฤ‘enoj meri na lokalnom nivou.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com