BEOGRAD – Predlog budลพeta za 2022. godinu je po svom sadrลพaju sveobuhvatan, jasan i detaljno predstavlja naลกu, ne samo finansijsku i razvojnu, veฤ i ukupnu politiku u sledeฤoj godini, izjavio je danas predsednik Narodne skupลกtine Ivica Daฤiฤ.
Govoreฤi na Javnom sluลกanju o budลพetu za narednu godinu u Narodnoj skupลกtini, Daฤiฤ je izrazio zadovoljstvo ลกto taj, kako je rekao, najvaลพniji zakon za svaku vladu i parlament, joลก jednom dolazi na vreme.
„Otkako je Vlada utvrdila predlog Budลพeta za narednu godinu ja nisam ฤuo nijednu krupnu zamerku na njegovu strukturu i sadrลพaj, pa ฤak ni od onih koji ฤe baลก u svemu da pronaฤu manu i ovoj vladi i ovom parlamentu“, rekao je Daฤiฤ.
Istakao je da je ovaj budลพet najbolje ogledalo naลกe, kako navodi, stabilne ekonomske slike, a pre svega naลกih velikih razvojnih ambicija u godini pred nama.
„Sloลพiฤu se sa onima koji kaลพu da je ovaj budลพet okrenut i podizanju standarda naลกih graฤana, ลกto se vidi kroz ฤitav niz planiranih podsticaja, pre svega podizanja plata i penzija. Takoฤe, izuzetno je vaลพno ลกto se planira rast javnih investicija i u narednoj godini, ลกto dovoljno govori o brizi drลพave za razvoj naลกih kapitalnih sistema“, naveo je Daฤiฤ.
Ukazao je da je Budลพet realni odraz naลกe ekonomske moฤi, da je projektovan na rast od 4,5 odsto, ลกto, dodaje, nakon oฤekivanih sedam odsto u ovoj godini jasno govori da je naลกa ekonomija zdrava i da drลพava ima sve razloge da poboljลกava materijalni poloลพaj graฤana i da ulaลพe u najveฤe projekte.
Daฤiฤ je zahvalio Odboru za finansije, budลพet i kontrolu troลกenja javnih sredstava ลกto je organizovao ovo javno sluลกanje, ฤime se, dodaje, nastavlja serija tog vida parlamentarnog rada o najvaลพnijim pitanjima.
„Budลพet je svakako jedna od naลกih najvaลพnijih tema. Ovaj saziv Narodne skupลกtine je ustanovio jednu veoma vaลพnu praksu za koju sam siguran da ฤe ostati i u svim buduฤim sazivima, a to je da o najvaลพnijim temama i zakonima koji se naฤu pred parlamentom organizuje javno sluลกanje na kojima, pored narodnih poslanika i predstavnika Vlade, svoju reฤ mogu da kaลพu i predstavnici najpozvanijih profesionalnih udruลพenja, meฤunarodnih organizacija i organizacija civilnog druลกtva“, rekao je Daฤiฤ.
Podsetio je da je u proteklih godinu dana odrลพan veliki broj javnih sluลกanja, kao na primer o zakonima iz oblasti rudarstva, energetike i zaลกtite ลพivotne sredine, o digitalizaciji, a naroฤito povodom promena Ustava u delu o pravosuฤu.
Istakao je da je na taj naฤin obogaฤena parlamentarna praksa, olakลกan rad narodnim poslanicima, i poveฤana transparentnost i demokratiฤnost procedure u kojoj se usvajaju najvaลพniji zakoni.
„Ovo je vaลพan iskorak u naลกem radu, on je konstatovan i u vaลพnim meฤunarodnim izveลกtajima, kao ลกto je na primer godiลกnji izveลกtaj Evropske komisije i rezolucija Evropskog parlamenta, ali ono ลกto je najvaลพnije je da ฤemo sa ovom praksom nastaviti, nadam se i u narednim skupลกtinskim sazivima, jer obogaฤuje naลก parlamentarni i demokratski ลพivot“, naveo je Daฤiฤ.
Drลพavni sekretar u Ministarstvu finansija Saลกa Stevanoviฤ istakao je da se budลพet za narednu godinu temelji na dva stuba – izdavanje za kapitalne investicije i za rast ลพivotnog standarda graฤana.
Istakao je da je u budลพetu za 2022. godinu predviฤen rast BDP-a od 4,5 odsto, dodajuฤi da ova godina predstavlja dobru osnovu za planiranje budลพeta za iduฤu godinu, s obzirom da se oฤekuje privredni rast veฤi od sedam odsto.
Stevanoviฤ dodaje da se procenjuje da ฤe uฤeลกฤe javnog duga u BDP-u iduฤe godine na nivou centralne drลพave iznositi 55,5 odsto, dok ฤe uฤeลกฤe javnog duga u BDP-u na kraju ove godine biti 58,2 odsto na nivou opลกte drลพave, odnosno 57,3 odsto na centralnom nivou.
Planirani deficit budลพeta za 2022. godinu, kaลพe Stevanoviฤ, je tri odsto i da se nastavlja trend pada deficita, dok se ukupni prihodi za 2022. godinu oฤekuju u iznosu od 1.516,8 milijardi dinara.
Tema javnog sluลกanja bila je i zavrลกni raฤun za 2020. godinu, a predsednik Drลพavne revizorske institucije (DRI) i generalni drลพavni revizor Duลกko Pejoviฤ rekao je da su uradili 29 izveลกtaja u 2020. godini, ลกto je viลกe u odnosu na 2019. i 2018. godinu.
Dodaje da je 10 budลพetskih korisnika pozitivno ocenjeno, a jedan negativno, dodajuฤi da je to Uprava za agrarana plaฤanja.
Pejoviฤ je istakao da je vrednost iskazanih greลกaka 68,3 milijardi dinara, dodajuฤi da se vidi smanjenje greลกki, ali da su one i dalje na visokom nivou.
Ukazao je da je vrednost iskazane greลกke 2019. godine iznosila 99,3 milijardi dinara, a 2018. godine oko 257 milijardi dinara.
Predstavnik Nacionalnog konventa Nemanja Nenadiฤ pohvalio je ลกto je konaฤno poลกtovan budลพetski kalendar kada je reฤ o donoลกenju Predloga budลพeta za 2022. godinu.
Zamerka je, kaลพe, ลกto graฤani ne utiฤu na kreiranje budลพeta, dodajuฤi da ta moguฤnost joลก ne postoji na nacionalnom nivou, ali da postoji u odreฤenoj meri na lokalnom nivou.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com